Dok se vlast nada da ćemo godinu okončati s inflacijom do 6,5 posto, ekonomisti vodećih banaka predviđaju kako će se ovogodišnja inflacija kretati između šest i sedam posto.
Procjene analitičara i dalje govore o usporavanju gospodarskog rasta u ovoj godini, a prateći tržište oni korigiraju i svoje procjene s početka godine, ne prema boljem, već prema dolje.
Međutim kada se govori o pojedinačnim najavama Vlade, analitičari navode kako odgađanje poskupljenja plina za građane kratkoročno može pridonijeti ublažavanju inflatornih pritisaka.
I za sada izgledna zamjena državnog paketa dionica Ine s MOL-om, a ne prodaja, smanjuje prostor za neplanirano povećanje javnih rashoda i dodatno ubrzavanje rasta cijena.
Kratkoročne mjere Vlade pridonijet će ublažavaju inflatornih pritisaka, međutim ekonomisti nisu toliko optimistični kao izvršna vlast koja se nada da ćemo godinu okončati s inflacijom na razini šest do 6,5 posto.
Zdeslav Šantić, direktor RBA-ove direkcije za ekonomska istraživanja, smatra kako bi i nešto viša prošlogodišnja baza trebala imati povoljni utjecaj na usporavanje dinamike rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, pa bi se moglo dogoditi da na kraju godine zabilježimo godišnju inflaciju i ispod razine šest posto.
Međutim to je samo jedna strana medalje, pa analitičar RBA zaključuje kako bi prosječna stopa inflacije u ovoj godini mogla iznositi između 6,5 i 7 posto.
S druge strane, analitičari PBZ-a za sada govore o prosjeku između šesti i sedam posto, dok za iduću godinu predviđaju nešto niži rast inflacije, između četiri i šest posto.
"Odgađanje poskupljenja plina građanstvu u kratkom roku će značajno pridonijeti ublažavanju inflatornih pritisaka. Međutim, ne smije se zaboraviti kako su ovogodišnji snažni inflatorni pritisci u značajnoj mjeri i posljedica rasta cijena električne energije i komunalnih usluga", rekao je Šantić Novom listu.
Što se tiče plina, zadržavanje cijena može se odraziti kroz povećanje državne potrošnje kroz subvencije. Posljedica je povećanje pritiska na rast cijena, ali kako kaže Šantić, raste i mogućnost za povećanje deficita proračuna.
S druge strane, sprečavanje poskupljenja plina sa sobom nosi opasnost generiranja gubitaka u tvrtkama koje se bave uvozom i distribucijom tog energenta.
Time se smanjuje mogućnost za ulaganja u modernizaciju i povećanje efikasnosti distribucijskog sustava.