Čini se da je otkupljivanje ambalaže prije svega bilo materijalno pitanje, a da se za ekologiju i nije puno marilo. Otkupljuje se samo ona ambalaža za koju se dobiva poticaj.
Nekoliko milijuna plastičnih boca, staklenki i limenki, te druge ambalaže umjesto u reciklaži moglo bi završiti na cestama, plažama i drugim javnim površinama. Ili pak u najboljem slučaju na deponijima.
Zašto? Zato što ovlašteni otkupljivači i trgovine ne otkupljuju PET i drugu ambalažu ako je kupljena u prodavaonicama izvan Hrvatske.
Nije to baš sjajna vijest usred turističke sezone kada bi umjesto ljepota naše prirode stranci u zelenilu mogli vidjeti, ali i ostaviti, hrpe otpada.
Naime, i oni su se iznenadili kada nisu mogli vratiti svoju ambalažu, kupljenu primjerice u Austriji ili Češkoj.
"Što se tiče nas otkupljivača, situacija je posve čista. Proizvođači, recimo sokova ili vode, državi po proizvedenoj boci plaćaju 50 lipa, te još 15 lipa za poticaje. Fonda za zaštitu okoliša iz tog novca otkupljivačima ambalaže namiruje uložene novce. Za stranu ambalažu koja je unesena u Hrvatsku država nije dobila ni lipe, te nema razloga da je otkupljuje. Mi zbog toga imamo velikih problema, ali sami ništa ne možemo učiniti", izjavio je za Slobodnu DalmacijuHrvoje Rogić iz Konzuma, koji također ne otkupljuje spornu ambalažu.
Stoga bi se moglo dogoditi da državna vlast ne pobere aplauz kao prije tri godine kada je Lijepa naša očišćena od takvog i sličnog otpada.
Pozdravljali su te poteze ne samo ekološki osviješteni građani, nego i oni slabijeg materijalnog statusa, koji su skupljajući ambalažu dobili mogućnost nešto i zaraditi.
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
