Kako MOL i država zajedno u vlasništvu imaju 69,84 posto dionica, glavna borba vodi se oko 30-ak posto dionica Ine, među kojima su i one Braniteljskog fonda.
MOL je Hanfi putem svojih pravnih zastupnika dostavio obavijest o namjeri objave dobrovoljne ponude za preuzimanje Ine, piše Jutarnji list.
MOL, međutim, u svojoj obavijesti dostavljenoj Hanfi objašnjava da na temelju dioničarskog ugovora djeluje zajednički s Vladom koja zastupa državu, pa se stoga ponuda za preuzimanje odnosi samo na one dionice koje nisu u vlasništvu MOL-a i države, tj. na 30-ak posto dionica.
Investitori u Budimpešti nisu bili oduševljeni hrabrošću MOL-a, pa je tako cijena dionice MOL-a pala na najniže razine u posljednje dvije godine jer se MOL, prema mišljenju analitičara, time izložio i prema OMV-u.
Ni nakon MOL-ove ponude OMV se nije jasno izjasnio o svojim planovima. Iz Beča su ponovili da bi OMV bio zainteresiran za sudjelovanje ''ukoliko će doći do transparentnog privatizacijskog procesa u vezi s Inom''. S druge strane, OMV još jednom potvrđuje da njegov interes za preuzimanje MOL-a ostaje nepromijenjen.
MOL je na ovaj način ubrzao proces privatizacije Ine.
S obzirom na OMV-ov odgovor, oči investitora i Vlade uprte su u njegov sljedeći potez. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec pozvao je, između redaka, OMV da se napokon izjasni.
Naime, upravo će eventualna ponuda OMV-a biti ključna za odluku hoće li Vlada s MOL-om nastaviti pregovore o zamjeni dionica ili ih prodati OMV-u. Ako OMV-ova ponuda bude cjenovno prihvatljivija, Vlada će o njoj morati ozbiljno razmisliti, piše Jutarnji list.