Tvrtke koje gospodare autocestama u Ministarstvo prometa poslale su zahtjev za povećanjem cestarine za 10 posto, pa bi dionica Rijeka-Zagreb stajala 60, a Zagreb-Split 170 kuna.
U Ministarstvo prometa krajem prošlog tjedna stigao je zahtjev Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb za povećanjem cestarine na svim važnijim autocestama u državi, koje bi poskupjele za 10 posto.
U zahtjevu se predlažu i veći popusti za kamionske prijevoznike, ali je u biti riječ o novom udaru na džepove građana te na hrvatsko gospodarstvo, koji bi nakon povećanja cijena goriva te općeg vala masovnih poskupljenja, sada trebali još skuplje plaćati putovanje autocestama.
Umjesto dosadašnjih 56 kuna za osobni automobil, putovanje od Rijeke do Zagreba po novome bi koštalo oko 60 kuna, s tim da bi, nakon što se u listopadu otvori i posljednja dionica punog profila u Gorskom kotaru, cijena mogla narasti i do 62 kune.
Na jednako važnoj autocesti prema Dalmaciji putovanje osobnim automobilom od Zagreba do Splita trebalo bi poskupjeti s dosadašnjih 157 kuna na okvirno 170 kuna.
Na autocesti prema Slavoniji na relaciji od Zagreba do Lipovca osobni automobili bi trebali plaćati iznos od oko 115 kuna umjesto sadašnjih 105 kuna, dok bi na autocesti Zagreb-Goričan cijena narasla s 36 na 40 kuna.
Prijedlog se službeno ne odnosi na autoceste kojima upravljaju koncesionarska društva jer je riječ o sasvim drukčijem modelu odlučivanja i upravljanja.
Međutim, izvjesno je da bi udovoljavanje zahtjevu HAC-a i ARZ-a značilo da bi vrlo brzo narasle i cijene BINA Istre, tvrtke koja upravlja Istarskim ipsilonom ili cijene na autocesti Zagreb-Macelj.
Ministar Božidar Kalmeta potvrdio je za Novi list da je doista primio zahtjev iz HAC-a o poskupljenju cestarine za okvirnih desetak posto, ali pritom nije želio iznositi bilo kakve detalje o cijenama koje se predlažu jer kaže da se o toj temi u Ministarstvu još uvijek nije raspravljalo.
Kalmeta nije želio ni prejudicirati što će Vlada učiniti sa zahtjevom za poskupljenje ni procijeniti kada bi se takva nepopularna odluka mogla donijeti.
Državne tvrtke koje upravljaju autocestama svakako bi željele brzu provedbu prijedloga novih cijena jer je upravo počelo prometno najintenzivnije razdoblje u godini koje poslovično donosi daleko najveće prihode od cestarine.
No, to bi s druge strane donijelo i rizik od slabljenja turističke sezone u čijoj pripremi nije bilo nikakvih najava poskupljenja.
U HAC-u i ARZ-u smatraju da imaju i više nego dobre argumente, pa se tako prije svega naglašava da od 2004. godine nije bilo nikakvog povećanja cijena, što znači da bi predloženo poskupljenje od 10 posto bilo jedva dovoljno za pokrivanje nastale razlike u stopi inflacije u posljednje četiri godine
Predsjednik Uprave ARZ-a Zlatko Korpar kaže da gotovo i nema niti jednog proizvoda koji u zadnje četiri godine nije poskupio, kao što je slučaj s cestarinom, i pritom ne želi prejudicirati što će na kraju odlučiti Vlada.
Kako god bilo, riječ je o vrućem krumpiru koji je sada stigao Kalmeti u ruke, iako će krajnja odluka sigurno biti Sanaderova.
Premijer bi dobro argumentirane zahtjeve za poskupljenjem mogao i odbiti vodeći se populizmom i brigom za građane čiji životni standard neumitno slabi.
Vlada bi tako, piše Novi list, preko leđa najvećih državnih tvrtki koje upravljaju autocestama pokazala da može utjecati na visinu cestarine, za razliku od cijena benzina.