Sindikat metalaca prihvaća Vladinu odluku o preustroju i privatizaciji brodogradilišta, ali uz uvjete od kojih neće odustati. HUS-ovi sindikati odlučno protiv.
Sindikat će, rekao je na konferenciji za novinare u Puli predsjednik SMH-a Ivo Marjanović, zahtijevati da 25 posto plus jedna dionica svakog brodogradilišta ostane u državnom vlasništvu, kako bi se pratio preustroj nakon privatizacije.
Marjanović misli da bi se nakon preustroja te dionice trebale ponuditi radnicima po povoljnim uvjetima.
Nadalje, također će uvjetovati da se zadrže sva radna mjesta i djelatnosti te da se moguća prenamjena dijela prostora provede u suradnji sindikata i novih vlasnika.
"Sindikat mora biti uključen u izradbu ponude i natječaja te u odabir najboljeg ponuđača. Također zahtijevamo od Vlade da se u privatizaciji brodogradilišta prihvati partner koji je spreman sklopiti i poštivati socijalni sporazum, odredbe kojega moraju biti sastavni dio kupoprodajnog ugovora", ustvrdio je Marjanović.
Govoreći o "Uljaniku", Marjanović je istaknuo kako to brodogradilište mora ostati u rukama države ili hrvatskog kapitala pod nadzorom države.
HUS-ovi sindikati protiv privatizacije Predstavnici Hrvatske udruge sindikata su na konferenciji za novinare izjavili da se protive privatizaciji državnih brodogradilišta jer smatraju da se radi isključivo o rasprodaji državnog portfelja u tim brodogradilištima.
Voditelj županijskog ureda HUS-a Bruno Bulić rekao je da bi hrvatska brodogradilišta, po uzoru na neka talijanska, mogla ostati u pretežnom državnom vlasništvu.
Brodogradilišta su atraktivna zbog zemljišta na kojemu se nalaze, pogotovu ako se iz njega izuzme pomorsko dobro, ocijenio je Bulić dodavši da su usvojeni programi preustroja puni nejasnoća.
U brodogradnji sada ima oko 10.000 zaposlenih, a još oko 40.000 radnih mjesta povezano je s njom, istaknuo je Bulić te je kao primjer smanjivanja broja zaposlenih naveo Brodogradilište Uljanik u kojemu je bilo 8000 radnika, a sada ih je oko 3100.
Bulić je rekao da je "čišćenje radne snage u Uljaniku završeno" te da sada lakše može doći do prenamjene, "rješavanja" preostalih radnika i preuzimanja zemljišta.
Ocijenio je da je "to što Europa traži od Hrvatske u vezi s brodogradnjom prljavo" jer se Europa odrekla brodogradnje i želi očuvati svoj kapital na Dalekom istoku, primjerice u korejskim brodogradilištima.
Hrvatska se olako odriče strateških djelatnosti, a bez industrije nema ni razvoja male i srednje proizvodnje i obrtništva, naveo je.
Predsjednik Sindikata Brodogradilišta 3. maj Edi Jalzabetić rekao je da se preustrojem planira smanjene broja zaposlenih u 3. maju za 639 osoba.
Pojasnio je da se to uglavnom odnosi na radnike čiji će se pogoni izdvojiti i privatizirati, da će stvarni višak biti 158 radnika od kojih će dio otići u mirovinu ili se prekvalificirati te da viška radne snage neće biti.
Problem je, naglasio je Jalzabetić, to što su kapaciteti zaposleni samo do travnja 2009., pa bi brodogradilište, ako se nešto ne učini, moglo ostati bez posla.
Predsjednik Sindikata Brodogradilišta Kraljevica Nenad Miškulin rekao je da se za to brodogradilište predviđa uvođenje jahting programa, iako je ono do sada proizvodilo uglavnom vojne brodove.
Naglasio je da je sindikatu rečeno da su prispjela 3 pisma namjere za privatizaciju tog brodogradilišta i da su sva povezana s proizvodnjom jahta, ali da nisu navedeni uvjeti privatizacije.
Miškulin je rekao da sindikati žele sudjelovati u izradi natječaja za privatizaciju, ali ne u izradi dijela natječaja, kako ne bi bili suodgovorni za ono o čemu nisu odlučivali.
Po njegovim riječima, u planu preustroja Kraljevice je smanjenje broja zaposlenih sa sadašnjih 500 na 400 radnika.