Međunarodna skupina istraživača pod vodstvom prof. Ivana Đikića došla je do otkrića koje bi moglo imati važnu ulogu u borbi protiv tumora te Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Znanstvenik Ivan Đikić, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Frankfurtu, objavio je u najnovijem broju uglednoga svjetskoga znanstvenog časopisa Naturea, zajedno s mladom hrvatskom znanstvenicom Koraljkom Husnjak, otkriće koje bi moglo biti ključno u borbi protiv tumora i neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove ili Alzheimerove.
Riječ je o otkriću bjelančevine Rpn13 koja djeluje kao nov receptor za razgradnju bjelančevina na proteazomu (čistaču stanice), odnosno o otkriću mehanizma uklanjanja štetnih bjelančevina u stanici, navodi se u priopćenju koje je za Mediteranski institut za istraživanje života prenijela agencija za odnose s javnošću i analizu medija Briefing.
Đikić to istraživanje smatra najvećim uspjehom svoje karijere budući da su Koraljka Husnjak i on uspjeli otkriti dugogodišnju znanstvenu zagonetku.
Da je doista riječ o važnu otkriću potvrđuje i podatak da su u najnovijem broju Naturea objavljena dva rada o tom otkriću: vodeći članak u izdanju koji opisuje biološki značaj Rpn13 receptora, te regularan rad o strukturi ubikvitin vezuće domene, navodi agencija Briefing.
Na oba rada prof. Đikić je voditelj projekata, a Koraljka Husnjak prva autorica.
Osim toga uredništvo toga časopisa pripremilo je i posebne vijesti o tim radovima u svom izdanju te intervju s profesorom Đikićem na web stranici časopisa.
U znanstvenom svijetu, dodaje se, takav uspjeh doista je rijetkost, a postiže ga samo nekolicina znanstvenika u svijetu na godinu.
Ističe se kako je važno i to što oba rada imaju i hrvatske znanstvene adrese jer je dio projekta ostvaren u Splitu. Ondje prof. Đikić radi kao voditelj laboratorija Molekularne biologije tumora na MedILS-u gdje Jelena Korać radi doktorat baš na Rpn13 projektu, te na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
Đikić i Husnjak počeli su istraživanje u svojem laboratoriju u Frankfurtu, a po Đikićevim riječima, vrhunske su rezultate postigli zahvaljujući timskom radu molekularnih biologa, biokemičara, fizičara i genetičara.
Također je izrazio zadovoljstvo što je takvim svjetskim uspjehom okrunio svoj dugogodišnji volonterski znanstveni rad u Hrvatskoj, te istaknuo kako se posebno ponosi radom s mladim sjajnim znanstvenicima iz Hrvatske poput Koraljke Husnjak.
Đikić, koji je rođen u Zagrebu, zadovoljan je što i drugi gradovi – poput Splita razvijaju središta izvrsnosti.
U priopćenju se podsjeća i na tijek istraživanja, pa se prenose Đikićeve riječi kako su – odmah nakon otkrića Koraljke Husnjak da se nepoznati receptor Rpn13 veže uz ubikvitin – uspostavili znanstvenu suradnju sa strukturalnim biolozima s Tehničkog sveučilišta u Münchenu i Sveučilišta Minnesote u Minneapolisu, te genetičarima s Harvardskog sveučilišta.
S tim u vezi podsjeća se da je Nobelova nagrada 2004. dodijeljena trojici znanstvenika (Avraham Hershko, Aaron Ciechanover i Irwin Rose) za otkriće ubikvitina kao znaka za razgradnju starih, istrošenih ili agregiranih bjelančevina u proteazomu.
Ubikvitin je maleni protein od 76 aminokiselina (u čovjeka i kvasca se razlikuje u samo nekoliko aminokiselina), a u stanici služi za obilježavanje drugih proteina koji stanici više nisu potrebni.
Kad se takvi proteini obilježe ubikvitinom (stvara se kovalentna veza između dva proteina), oni se usmjeravaju na proteazome (enzimi koji razgrađuju druge proteine).
Iako je to originalno otkriće staro točno 30 godina, ističe se da do danas nisu otkriveni molekularni mehanizmi na koji način proteazom prepoznaje ubikvitin na bjelančevinama koje se trebaju razgraditi, a baš je taj nepoznati receptor (Rpn13), koji se veže za ubikvitin s velikim afinitetom predstavljen u najnovijem broju Naturea.
Ističe se i da ta znanstvena otkrića otvaraju brojne mogućnosti za farmaceutsku industriju u stvaranju lijekova koji mogu regulirati razgradnju bjelančevina u stanici.
Kao primjer navodi se kako se stanice raka – koje u razvoju ovise o raspadu određenih proteina a koji su, čini se, od ključne važnosti za opstanak i širenje stanica tumora – više ne bi mogle množiti. U bolnicama je već u primjeni lijek Bortezomib (djeluje kao inhibitor proteazoma) za liječenje posebne vrste tumora – multiplog mijeloma.
Budući izazov za farmaceutske tvrtke jest razvoj novih inhibitora proteazoma, među kojima može biti i novootkriveni receptor za ubikvitin.
Znanstvenik Ivica Đikić smatra da istraživanja koja provode Koraljka Husnjak i on mogu biti vrlo zanimljiva osnova za otkrivanje novih i djelotvornijih lijekova koji mogu blokirati interakciju između Rpn13 i ubikvitina.
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
