Toliko će, naime, naplatiti "mladoženja" ili "mlada" za svoj potpis na dokumentu koji strancu otvara put prema hrvatskom državljanstvu.
Fiktivni brakovi kod nas su gotovo upola jeftiniji od onih u državama zapadne Europe ili SAD-a, a unatoč tome, odnosno "minusu", što Hrvatska još nije u EU, zainteresiranih ne manjka.
U prvom redu hrvatske papire žele građani s prostora bivše Jugoslavije, ponuda i potražnja cvjeta u oglasnicima, ali i preko nekih agencija za upoznavanje, koje su često samo paravan za unosniji, ilegalan biznis.
"Sve je to samo radi papirologije. Ništa blisko, apsolutno nikakav fizički kontakt", ispričao je Večernjaku 29-godišnji N. G. iz Novog Sada kad su odgovorili na njegov oglas.
Objašnjava da mu "papiri" trebaju zbog putovanja. Ima prijatelje s hrvatskim dokumentima pa vidi kako dobro žive.
"Sa srpskim pasošem ne mogu nigdje, a ovdje je život loš", dodao je.
"Ja bih na Zapad, a tamo nemam nikoga da jamči za mene. Bez toga me nitko neće pustiti u zemlju, a kamo li mi dati radnu dozvolu", sažeo je svoju životnu priču N. te ozbiljno dodao:
"Nisam neki mutivoda. Sve ću vam pokazati: pasoš, osobnu kartu. Provjerite me u policiji, nisam kriminalac. Znam da vas to zabrinjava, naravno da čovjeku nije svejedno..."
Cijena koju nudi za aranžman je najviše tri tisuće eura, "toliko će moći skupiti", isplatit će na ruke isti dan, pola prije, pola poslije vjenčanja.
"Ulaganje" u državljanstvo preko fiktivnog braka dugoročno je i riskantno. Prema hrvatskim zakonima, nakon sklapanja braka, osoba mora živjeti, odnosno biti prijavljena u Hrvatskoj na istoj adresi kao i bračni partner najmanje pet godina, a nakon toga može tražiti stalni boravak, pa državljanstvo.
No i to je lutrija jer se državljanstvo ne dobiva automatski – treba se sjetiti repera Ede Maajke kojega su diskrecijskim pravom – odbili. No takve priče N. ne obeshrabruju.
"Čekao bih i da se oženim s nekom iz Austrije, a i ne govorim jezik", dodaje N., napomenuvši da su neki njegovi prijatelji već zamijenili srpske i bosanske papire hrvatskima.
No i Hrvatska, kao i europske države, vođeni rezolucijom EU, pooštrava mjere protiv fiktivnih brakova.
Prema Zakonu o strancima sedam okolnosti upućuje na brakove iz koristi: od toga da se supruzi prije nisu poznavali, da ne govore jezik koji oboje razumiju te ako ne izvršavaju obaveze koje proizlaze iz braka. Tko bi trebao zavirivati u kuhinju ili bračnu ložnicu, nije navedeno.
|