Na prodajnu cijenu goriva najprije se plaća 0,116 kuna naknade za financijske agencije za obvezne zalihe, za trošarine se izdvaja 1,65 kuna, dok se po 0,60 kuna izdvaja za Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste. Kada se svi nameti dodaju prodajnoj cijenu zbroj je 7,369 kuna i to je iznos na koji se plaća 22 posto PDV-a, odnosno 1,621 kuna. Na koncu, maloprodajna cijena eurosupera 95 iznosi 8,99 kuna. To ujedno znači da kod "tankanja" 45 litara goriva, građanin od 405 kuna, 200 kuna proslijedi državi, piše Novi list.
| Gorivo je jeftinije u nama susjednim zemljama Sloveniji, BiH i Austriji. U Sloveniji primjerice litra supera plus 98 na Petrolovim benzinskim postajama košta 1,123 eura, dok 1,114 euro treba izdvojiti za litru eurosupera 95. Istovremeno cijena litre dizela je 1,188 eura. Eurosuper 98 na Ininim postajama košta 1,24 eura dok je litra eurosupera 95 1,205 eura. Eurodizel, pak, košta 1,278 eura. |
Nakon što je u ponedjeljak gorivo poskupjelo od dva do 6,5 posto, Nezavisni hrvatski sindikati od Vlade su zatražili da pokrene mehanizam plivajućih trošarina na području pogonskih goriva, posebno dizelskih. Smatraju da bi takva mjera usporila rast cijena onih goriva na koja bi se primjenjivala, a što bi bila i zaštita od cjenovnog udara izazvanog poskupljenjima goriva.
Iz Vlade, za sada, nema odgovora. Prije godinu dana Vlada je reagirala utvrđenjem plivajućih trošarina na benzinska goriva, no pravi pokretač cjenovne lavine su dizelska goriva – jer se ona uglavnom koriste u proizvodnji i prijevozu.
Stalno poskupljivanje eurodizela, dizela i plavog dizela izravno će utjecati na poskupljenje usluga prijevoza ljudi i roba, ali i hrane, objašnjavaju u NHS-u. U posljednjih godinu dana, podsjeća ta sindikalna centrala, dizel je sa 7,20 kuna po litri poskupio na 9,17 kuna. U svibnju prošle godine eurodizel je koštao 7,35 kuna, a danas košta 9,27 kuna po litri dok je cijena plavog dizela sa 4,20 kuna poskupjela na 5,36 kuna.
Na godišnjoj razini dizel je poskupio 27,4 posto, eurodizel 26,1 posto, a plavi dizel 27,6 posto.
"Većini hrvatskih obitelji nedostaje gotovo trećina prihoda za podmirenje mjesečnih troškova, što u pravilu rješavaju dodatnim radom na crno i sve većim zaduživanjem. Zbog toga je u posljednjih devet godina zaduženost građana rasla četiri puta brže od njihovih plaća, a 4,5 puta brže od rasta mirovina", upozorili su sindikalisti.
Prethodni članak:
'Vlada može pojeftiniti gorivo' (13.05.2008.)
|