''Hrvatska narodna banka nema realnu alternativu i zato će nastaviti s vođenjem dosadašnjeg tipa monetarne politike dokle god to bude potrebno i moguće, pri čemu će pozorno pratiti zbivanja u svijetu i po potrebi prilagođavati intenzitet pojedinih mjera'', kazao je Željko Rohatinski.
Upozorio je da najnovije procjene i prognoze pokazuju da je aktualna financijska kriza u svijetu, praćena ubrzanjem inflacije i usporavanjem ekonomskog rasta, znatno dublja i dugoročnija nego što se ranije pretpostavljalo, ta ukazao na mogući neizravni utjecaj tih kretanja posebno za zemlje s visokim deficitom platne bilance i inozemnim dugom.
Kroz sadašnje razdoblje globalnih turbulencija hrvatska ekonomija prolazi uz relativno male žrtve, međutim, sve upućuje na potrebu još većeg opreza, rekao je Rohatinski.
Izdvojio je vanjsko zaduženje, činjenicu da u 2008. godini dospijeva na naplatu glavnica inozemnog duga od 7 milijardi eura i još 1,4 milijarde eura kamata, pa se ukupne potrebe za inozemnim kreditima procjenjuju na oko 10,7 milijardi eura.
''Upravo na tom području prijeti i potencijalno najveća opasnost ako bi se financijska kriza u svijetu značajnije odrazila na uvjete kreditiranja, odnosno u ekstremnom slučaju na neto povlačenje kapitala iz zemlje'', upozorio je Rohatinski i poručio da bi u tom slučaju HNB intervenirao svim raspoloživim sredstvima održavajući eksternu likvidnost i sprječavajući ''credit crunch'' u zemlji.
Hipotetski, naveo je, bude li to neophodno, HNB može spustiti stopu obvezne pričuve sa 17 posto na 2 posto, ukinuti graničnu obveznu pričuvu te zahtjeve u pogledu minimalno potrebnih deviznih potraživanja.
To bi na razini sustava povećalo likvidnost za 7,6 milijardi eura i 30,3 milijardi kuna, što je uz neto devizne pričuve HNB-a u ukupnosti sasvim dostatna garancija da sustav može izdržati jednokratni eksterni udar i nastaviti relativno normalno poslovati. Posebno u uvjetima stabilnog tečaja.
''Iako za sada nema indicija o potrebi poduzimanja tako radikalnih mjera na širokoj osnovi, ne isključuje se mogućnost njihovog parcijalnog korištenja radi ublažavanja pojedinih problema'', kazao je Rohatinski.
Očekuje da će se osnovni parametri monetarnih tokova iz prvog tromjesečja održati i u cijeloj 2008. godini, dok bi, uz supstituciju inozemnog domaćim zaduživanjem države, ukupan inozemni dug mogao u ovoj godini porasti za oko 3 milijarde eura ili za oko 9 posto.
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
