U Bukureštu je dogovoreno da se pozivnica za članstvo uputi Hrvatskoj i Albaniji. Makedoniju je stopirala Grčka, a Gruziju i Ukrajinu u MAP-u nisu željele zemlje Zapada.
''Postoji konsenzus da se dvije zemlje pozovu u članstvo u NATO-u'', izjavio je glasnogovornik Saveza James Appathurai .
'Hrvatska je pozivnicom u NATO nagrađena za sve ono što je učinila, čime se cijeloj regiji šalje poruka da se napor isplati', kazao je predsjednik Stjepan Mesić.
"Što se Makedonija tiče, Grčka ne pristaje na upućivanje pozivnice dok se ne riješi spor oko imena te zemlje", rekao je Appathurai, dodajući da sve članice, uključujući i Grčku, žele da Makedonija što prije uđe u Savez, ali kada ispuni tražene uvjete, što je u ovom slučaju pitanje imena.
Konačnu odluku hoće li i Makedonija možda biti pozvana donijet će čelnici NATO-a na službenoj sjednici Sjevernoatlantskog vijeća u četvrtak prije podne.
Hrvatsko izaslanstvo, koje predvode predsjednik Republike i predsjednik Vlade Stjepan Mesić i Ivo Sanader, u četvrtak ujutro će se, nakon što odluka o pozivnici bude i službeno potvrđena, pridružiti sastanku čelnika Sjevernoatlantskog saveza.
Mesić je izjavio po dolasku u Bukurešt da je Hrvatska pozivnicom u NATO nagrađena za sve ono što je učinila, čime se cijeloj regiji šalje poruka da se napor isplati.
''Nagrađeni smo za sve ono što je radio parlament, Vlada na čelu s premijerom Sanaderom, diplomacija, ali i moj ured. Bilo bi dobro da konsenzus oko NATO-a bude i oko drugih pitanja koja se tiču strateških hrvatskih interesa'', ocijenio je Mesić.
Sanader drži da je pozivnicom za NATO ostvaren jedan cilj, a drugi – članstvo u EU je nadomak.
''Pozivnica u NATO ojačat će međunarodni položaj Hrvatske i u pregovorima s EU-om. To ne znači da će biti popusta u pregovorima, ali će članstvo u NATO-u biti poticaj i našim partnerima s druge strane stola da Hrvatsku prihvate kao punopravnu članicu Unije'', istaknuo je hrvatski premijer.
Bez suglasnosti za Ukrajinu i Gruziju
Članice NATO-a nisu se uspjele suglasiti da bivše sovjetske republike Ukrajinu i Gruziju stave na put prema članstvu u Savezu, odnosno prime u Akcijski plan za članstvo (MAP), što se smatra predsobljem za ulazak u NATO. Glasnogovornik Saveza James Apathurai je rekao da o tome nema suglasnosti među članicama i da odluka sigurno neće biti donesena na ovom summitu.
Sjedinjene Države, Kanada i neke bivše članice Varšavskog ugovora snažno podupiru želju tih dviju zemalja da se što više približe NATO-u. Međutim, skupina zapadnoeuropskih zemalja na čelu s Njemačkom traži da se pokaže više razumijevanja za stajališta Rusije koja se tome protivi, ne želeći biti okružena članicama NATO-a.
Poljski predsjednik Lech Kaczynski kritizirao je njemačko protivljenje ulasku Ukrajine i Gruzije u NATO i podsjetio je Njemačku na njezinu prošlost u pismu članovima NATO-a.
NATO je prihvatio Njemačku 1955. dok njezine granice nisu priznavale sve zemlje Europe i dok je stanje u Berlinu prijetilo oružanim sukobom nezamislivih razmjera, ocijenio je Kaczynski u pismu upućenom ostalim zemljama članica, njih 25, piše Frankfurter Allgemeine Zietung.