Uhićenje Karadžića proslavilo se na ulicama Sarajeva (Foto: AFP)
Istražni sudac Specijalnog suda za ratne zločine ispitao je Radovana Karadžića i donio rješenje o njegovu izručenju Haagu. Zločinac je uhićen u ponedjeljak navečer.
Ratni vođa bosanskih Srba i haški optuženik Radovan Karadžić 'pao' je nakon 13 godina. Uhitila ga je tajna služba Srbije (BIA), dok se policija ogradila da nije sudjelovala u uhićenju.
Istražni sudac Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu Milan Dilparić potvrdio je u utorak ujutro da je ispitao Karadžića te donio rješenje o njegovu izručenju Haškom sudu. "Sve je završeno", rekao je Dilparić.
Karadžićev odvjetnik Svetozar Vujačić izjavio je da se njegov branjenik branio šutnjom i da je cijeli slučaj ocijenio kao "farsu".
B92 javlja da Karadžić na saslušanju, koje je trajalo oko sat i pol, nije negirao identitet.
Vujačić je otkrio kako je Karadžić uhićen još u petak u 21.30 sati, u autobusu na lokalnoj liniji iz Novog Beograda za Batajnicu. Od uhićenja je, kako je Karadžić ispričao svom odvjetniku, držan u pritvoru "u nekoj sobi", čime je bio "iznenađen". Dilparić je tijekom saslušanja rekao da je iznenađen tim podatkom.
Na konferenciji za novinare koordinatora Akcijskog tima za suradnju s Haagom Rasima Ljajića i Vladimira Vukčevića rečeno je tek da je Karadžić uhićen u ponedjeljak u večernjim satima. Nije rečeno ni gdje ni kako, već tek da je akcija počela u popodnevnim satima.
Sam Karadžić je pred istražnim sucem kazao da su mu pri uhićenju stavili "nekakav šešir na glavu", te da stoga ne zna tko ga je uhitio.
Vujačić je novinarima kazao i da je uhićeni Karadžić odbio hranu, da je smršavio, te da je smiren i staložen, kao i da ga je pregledao liječnik, koji je utvrdio da je zdrav.
Arhiva
Reakcije srbijanskih političara uglavnom su pozitivne, no ima i oni negativnih poput reakcije glavnog tajnika Srpske radikalne stranke Aleksandra Vučića koji je kazao da je Karadžićevo uhićenje ''jeziva vijest''.
''Srbija je na putu nestanka. Predsjednik Srbije Boris Tadić počeo je učvršćivati diktaturu, a uhićenjem Karadžića vraća uslugu onima koji su mu pomogli da formira neprirodnu vladu sa socijalistima'', kazao je Vučić.
NAPOKON DOBRA VIJEST
'NATO je u ponedjeljak objavio kako je izvještaj o uhićenju optuženika za ratne zločine bosanskog Srbina Radovana Karadžića dugoočekivana dobra vijest.'
Glavni tužitelj Haškog suda Serge Brammertz pozdravio je Karadžićevo uhićenje, ocijenivši to prekretnicom u suradnji Srbije i Haaga. Pozvao je na uhićenje i preostale dvojice haških optuženika – Ratka Mladića i Gorana Hadžića.
''Uhićenje Karadžića, političkog čelnika bosanskih Srba optuženog za genocid, veliki je događaj za međunarodnu pravdu'', rekla je glasnogovornica Tužiteljstva Haškog suda Olga Kavran.
Uhićenje Karadžića pozdravila je i Bijela kuća. Čestitamo vladi Srbije, i zahvaljujemo ljudima koji su proveli ovu operaciju na njihovu profesionalizmu i hrabrosti. "Vrijeme uhićenja, samo nekoliko dana nakon komemoracije masakra 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, posebice je primjereno i nema boljeg počasti žrtvama ratnih zločina od dovođenja njihovog počinitelja pred lice pravde", stoji u priopćenju Bijele kuće.
Haag pozdravlja uhićenje Karadžića, te poziva i na uhićenje Ratka Mladića
'SRBIJANSKI KAMEN TEMELJAC'
'To je sigurno kamen temeljac suradnje Srbije s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i dokazuje odlučnost nove vlade da ostvari punu suradnju s Haškim sudom', kazao je povjerenik EU-a za proširenje Olli Rehn.
Radovan Karadžić i Ratko Mladić, ratni politički i vojni čelnik bosanskih Srba optuženi za genocid i zločine protiv čovječnosti, najtraženiji su haški bjegunci, čije je 13-godišnje izbjegavanje međunarodne pravde bacalo veliku sjenu na 15-godišnje djelovanje Haškog suda.
KRATKA POVIJEST RATNOG ZLOČINCA
Bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić rođen je 19. lipnja 1945. u općini Šavnik u Republici Crnoj Gori. Prvi puta je optužen gotovo 13 godina prije uhićenja i to za genocid u Bosni i Hercegovini zajedno sa zapovjednikom vojske bosanskih Srba Ratkom Mladićem.
Druga optužnica podignuta je 16. studenoga 1995. u jeku dejtonskih pregovora i tada je optužen, također s Mladićem, za genocid počinjen masakrom tisuća Muslimana u Srebrenici.
Nakon toga 31. svibnja 2000. podignuta je objedinjena optužnica koja je Karadžića teretila po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona ili običaja rata, teške povrede Ženevskih konvencija i povrede ratnog prava i običaja a što je uključivalo genocid, suučesništvo u genocidu, istrebljenje, ubojstva, namjerno lišavanje života, progone, deportaciju, nečovječna djela, protupravno teroriziranje civila i uzimanje talaca.