Tvrdnja je to profesora dr. Abdulaha Bašića, dekana Tehnološko-rudarskog fakulteta u Tuzli, piše Slobodna Dalmacija.
Dr. Bašić tvrdi da bi prvi bareli nafte iz BiH mogli biti izvučeni za 15-ak godina, možda i prije, ako domaće vlasti budu imale sluha za realizaciju takvih projekta o kojima već postoje razrađene studije isplativosti.
''Naime, na području Glamoča, Livanjskog polja, doline Neretve pa do Neuma i dalje prema Crnoj Gori i Albaniji, navodno se nalaze najveće zalihe nafte u Europi. Po tim studijama u hercegovačkom podzemlju krije se čak 500 milijuna tona crnog zlata'', objavio je dr. Bašić.
Ova teorija postaje i te kako zanimljiva u uvjetima energetske krize i enormnih poskupljenja nafte na svjetskom tržištu.
Stoga su se u priču uključili ''British Petroleum'' te američka istraživačka tvrtka ''Amoco'' kao i sarajevski ''Energoinvest'', koji je koncem devedesetih na temelju koncesije ondašnje države istraživao taj prostor skupa s američkim sručnjacima specijaliziranim za pronalazak crnog zlata.
Za ruski naftni div Lukoil, koji je već vlasnik rafinerije u Bosanskom Brodu, spekulira se da ulazi u Luku Ploče.
Ipak, čini se da je nafta u Hercegovini više želja energetskih stručnjaka da doskoče uvjetima galopirajućeg rasta cijena nafte i naftnih derivata, a manje realno stanje na terenu, koji se intenzivno istražuje još od četrdesetih godina prošlog stoljeća.
Redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu dr. Igor Dekanić, smatra da se radi o nelogičnim i nevjerodostojnim pričama budući da se taj prostor nikako ne može uspoređivati sa Saudijskom Arabijom ili Irakom.
''Da postoje tolike zalihe nafte, geološka istraživanja to bi pokazala već ranije. Pretpostavljam da u Hercegovini postoje određene zalihe nafte u znatno manjim količinama s još uvijek nepoznatim tehničkim uvjetima eksploatacije'' ističe dr. Dekanić za Slobodnu Dalmaciju.
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
