Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Nikola Špirić lobira kako bi se što prije zatvorio Ured visokog predstavnika za BiH, a lokalni političari preuzeli odgovornost za zemlju.
NEW YORK – Na konferenciji kojom je predsjedavao britanski ministar vanjskih poslova David Milliband, Nikola Špirić je izjavio kako je došlo krajnje vrijeme da BiH nastavi dalje bez "ortopedskih pomagala" aludirajući na činjenicu da je to do sada bio OHR.
"Čuvari BiH ne mogu biti ni OHR ni međunarodna zajednica, već isključivo samo građani koji će budućnost temeljiti na kompromisu", rekao je Špirić u govoru koji je objavio njegov ured u Sarajevu.
Špirić je dodao kako je djelovanje OHR-a u BiH potrošen model, odnosno kako je međunarodna zajednica do sada morala naučiti da se njeno angažiranje nakon sukoba mora ograničiti i vremenski i utvrđivanjem izlazne strategije, jer u protivnom takvo djelovanje postaje kontraproduktivno.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH iskoristio je istup u New Yorku da bi kazao kako se protivi radikalnijim izmjenama Dejtonskog sporazuma s obrazloženjem kako je jaka BiH moguća samo uz jake entitete.
Špirićev istup, kao i njegovo obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a te susreti s diplomatima zapadnih zemalja akreditiranim u New Yorku, pri čemu se zalagao za ukidanje OHR-a, uslijedili su u isto vrijeme kada je to otvoreno zatražio i ruski veleposlanik pri UN-u Vitalij Čurkin.
"Potpuno je očito da stanje u BiH nije ništa gore nego u nizu drugih država balkanske regije, gdje nikakvih visokih predstavnika nema", izjavio je Čurkin u New Yorku.
Sam visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak potvrdio je kako je OHR na putu transformacije u ured posebnog predstavnika Europske unije, koji neće imati sadašnje ovlasti što uključuju mogućnost smjene izabranih dužnosnika i nametanja zakona.
U izjavi za jedan slovački list Lajčak je ovog tjedna kazao kako je zatvaranje OHR-a sada pitanje mjeseci ne godina, upozorivši kako nema određenog roka za to, jer će sve ovisiti o tome koliko brzo BiH provede reforme na kojima sada inzistira Europska unija.
Dio tih reformi, pojasnio je Lajčak, jest i otvaranje procesa ustavnih promjena u BiH koje su nužne da bi ona postala funkcionalna država.