Prema skici pruženoj na uvid novinskoj agenciji AFP, prijedlozi Komisije su usmjereni na poticanje rasta proizvodnje kroz postupno ukidanje kvota za mlijeko te propise vezane uz držanje zemlje na ugaru.
Iako će vjerojatno izazvati žučnu debatu, oni su zapravo već razvodnjena verzija Komisijinog ranijeg plana smanjenja subvencija za najveće poljoprivrednike – razvodnjavanje kojemu se Britanija i Njemačka žestoko protive.
Zemlje članice i Europski parlament Komisijine će prijedloge razmatrati u drugoj polovici 2008., kada će rotirajuće europsko šestomjesečno predsjedništvo biti u rukama Francuske, najvećeg primatelja pomoći za poljoprivrednike u EU.
Dok su u prošlosti reforme CAP-a bile usmjerene na smanjivanje proizvodnje, poljoprivrednici sada jedva izlaze na kraj sa snažnim rastom potražnje, potaknutim eksplozivnim rastom u Kini i Indiji.
Iako su cijene poljoprivrednih proizvoda oslabile s nedavnih rekordnih razina, i dalje su na povijesno visokim razinama, sa cijenom pšenice višom za 84 posto u odnosu na prošlu godinu, kukuruza 21 posto, maslaca 21 posto, te jaja 17 posto.
Nakon suspenzije propisa o držanju zemlje na ugaru jednu sezonu, Komisija se nada da će njihovim potpunim ukidanjem četiri do pet milijuna hektara zemlje ponovno biti uključeno u proizvodnju te pridonijeti povećanju opskrbe hranom.
Dok se neke zemlje članice, predvođene Britanijom, zalažu za potpunu reformu europskog sustava subvencija za poljoprivrednike, druge se – primjerice Francuska – toga užasavaju.
Subvencije za poljoprivrednike i dalje su najveća pojedinačna stavka potrošnje zajedničkog EU proračuna, kojega progutaju oko 40 posto.
Predložene promjene dolaze u doba drastičnih promjena u poljoprivredi, koja teško izlazi na kraj s rastom globalne potražnje koji posljednjih mjeseci izaziva rast cijena hrane na rekordne razine.
Povrh snažnog rasta potražnje iz Azije, na rast cijena hrane utječe sve veći naglasak na upotrebu biogoriva, kao i suše koje su nedavno pogodile velike svjetske poljoprivredne sile poput Australije.
|