Po podacima Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID), na temelju referentnog uzorka s 85 posto obrađenih izbornih mjesta, pobjedu na izvanrednim parlamentarnim izborima odnijela je lista Za europsku Srbiju predsjednika Srbije Borisa Tadića, koja je osvojila deset posto više glasova od Srpske radikalne stranke, haškog optuženika Vojislava Šešelja.
| "Vama ću ostaviti da slavite, a mi moramo raditi, jer vladu treba formirati što prije", rekao je Tadić. |
Koalicija Borisa Tadića, koju uz Demokratsku stranku čine i G17 Plus Mlađana Dinkića, Liga socijaldemokrata Vojvodine Sandžačka demokratska partija i Srpski pokret obnove Vuka Draškovića, osvojila je 38,7 posto glasova od 4,1 milijun izišlih birača od ukupno 6,7 milijuna upisanih birača (izašlo je 60,7 posto upisanih birača), osvojivši 103 od 250 mandata u Skupštini Srbije. Tadićeva lista u Beogradu dobila je 45 posto glasova.
| Đoković za proeuropsku Srbiju | Na biračkom mjestu u Moskvi pobijedila je Tadićeva lista s 43,73 posto glasova, dok su na drugom mjestu radikali. U Rimu je, pak, nakon trijumfa u finalu masters turnira, najbolji srbijanski tenisač Novak Đoković izjavio kako je svoju potporu dao proeuropskim snagama u Srbiji. "Ja sam za Srbiju koja gleda u budućnost, koja pomaže mladima. Zato sam za proeuropske snage", rekao je Đoković, čiji je meč, prema nekim interpretacijama u Beogradu, utjecao na slabiji popodnevni odaziv birača u Srbiji.
Glasali su i svi pritvorenici haškog suda u Sheveningenu, kojih je 21 upisan na birački popis, a među njima je i Šešelj. |
Slijedi Srpska radikalna stranka haškog optuženika Vojislava Šešelja s oko 29,9 posto glasova, odnosno 77 mjesta u parlamentu, te potom koalicija Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice i Nove Srbije Velimira Ilića s 11,3 posto glasova, odnosno 30 mandata, te Socijalistička partija Srbije Ivice Dačića sa 7,9 ili 20 mandata i Liberalno-demokratska partija Čedomira Jovanovića s 5,2 posto glasova ili 13 mandata.
Osim tih stranaka, mađarska koalicija dobila je oko 1,8 posto glasova i moći će računati na četiri mandata u parlamentu, Bošnjačka lista (Sandžaka) Sulejmana Ugljanina će dobiti dva predstavnika u parlamentu, dok će albanska manjina imati jednog predstavnika.
"Srbija će imati vladu Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice i Socijalističke partije Srbije Ivice Dačića ili će imati nove izbore", izjavio je čelnik radikala na izborima Tomislav Nikolić.
''Prijetnja Borisa Tadića da neće dopustiti da se bez Demokratske stranke formira vlada nagovještava građanske nemire'', kazao je Nikolić, precizirajući da se SPS ranije izjašnjavao da je naklonjen Koštuničinom DSS-u, te da će o novoj vladi razgovarati s Koštunicom.
''Brzo ću s Koštunicom obaviti razgovore, jer smo već pokazali da se ideološki slažemo i da možemo biti u koaliciji'', izjavio je Nikolić, dodajući da Tadić nema pravo formirati vladu mimo buduće koalicije SRS-DSS-SPS, koja će u pregovorima postići većinu od 126 zastupnika od ukupno 250 u budućem parlamentu.
| Negativna kampanja ohladila birače | Srbijanski politički analitičari ocjenjuju da je odaziv manji od onoga na nedavnim predsjedničkim izborima u veljači ove godine rezultat negativne predizborne kampanje koju su vodile stranke.
Analitičar Dušan Pavlović ocijenio je da je zamor birača rezultat toga što je Srbija u izbornoj kampanji neprekidno više od godinu dana, a da su građani vidjeli da se izborima malo toga rješava.
"Servirana je priča da su ovo presudni izbori, no zašto bi birači u to povjerovali kad im se govori da su to treći presudni izbori za godinu dana", rekao je Pavlović podsjećajući da su prije nešto više od godinu dana održani prošli parlamentarni izbori i početkom godine predsjednički.
Analitičar Milan Nikolić smatra da je odaziv manji jer su političari uspjeli birače zbuniti u kampanji nametanjem referendumske atmosfere o obrani Kosova i ulasku Srbije u EU. |
Prethodni članak:
Bitka do posljednjeg glasa (10.05.2008.)
|