Spomenik kulture najviše kategorije i jedan od 'najvrednijih dragulja' među dvorcima Hrvatskog zagorja, čiji su vlasnici bili grofovi Celjski, obitelj Ratkay i slikar Oton Iveković, otvoren je za javnost.
Ministar kulture Božo Biškupić otvorio je danas u nazočnosti nekoliko stotina muzealaca, kulturnih i javnih djelatnika obnovljeni renesansni dvorac Veliki Tabor.
Nakon više desetljeća istraživanja koje su proveli Muzeji Hrvatskog zagorja i Hrvatski restauratorski zavod, za posjetitelje su otvoreni novouređeni ulazni trijem, galerije i obnovljena peterokutna kula.
Otvorena je i izložba Veliki Tabor u svjetlu otkrića, koja će biti priprema za budući stalni postav u peterokutnoj kuli dvorca s obzirom na to da donosi obilje materijala i podataka vezanih uz povijest izgradnje i predgradnju dvorca.
Biškupić je istaknuo da je cilj izložbe predstaviti arheološko-konzervatorska i restauratorska istraživanja i obnovu dvorca, a odabrane tematske cjeline daju osnovne podatke o smještaju i položaju dvorca te konzervatorskim i arheološkim istraživanjima na lokalitetu i u dvorcu.
Ministarstvo kulture u obnovu Velikog Tabora uložilo je do sada 35 milijuna kuna, a najveći dio obnove i zaštite obavljen je u protekle dvije godine. Time je, rekao je ministar, opravdana strategija Ministarstva kulture o intenzivnijim ulaganjima u očuvanju kulturne baštine.
O povijesti Velikog Tabora nazočnima je govorio Ivan Jarnjak rekavši da je Veliki Tabor zacijelo jedan od najvrednijih dragulja u cijelom nizu dvoraca Hrvatskog zagorja.
Po njegovim riječima Veliki Tabor utvrđeni je srednjovjekovni plemićki grad, spomenik kulture najviše kategorije čija je prva kula izgrađena u 12. stoljeću, druge dvije u 15. i 16. stoljeću, a današnji izgled dvorca datira iz 1820.
Veliki Tabor bio je u vlasništvu grofova Celjskih, plemenitaške obitelji Ratkay i velikog hrvatskog slikara Otona Ivekovića. Po odluci hrvatske Vlade iz 1993., Veliki Tabor potpada pod Muzej Hrvatskog zagorja, a od 1995. na dvorcu počinju konzervatorski i restauratorski radovi.
Osim predmeta iz dvorca, u stalnom postavu dvorca bit će i djela, odnosno građa iz Muzeja za umjetnost i obrt, Hrvatskog povijesnog muzeja i Hrvatskog državnog arhiva.