Po obroncima ugaslog vulkana Roccamonfina možete krenuti tragovima naših predaka starim više stotina tisuća godina, koje lokalno stanovništvo stoljećima naziva 'vražjim stopama'.
Na padinama Roccamonfina kod istoimenog mjesta u okolici Caserte na jugu Italije nalaze se fosilizirane utisnute stope skupine hominida za koje znanstvenici vjeruju da mogu biti stare i do 385.000 godine, a mjesta na kojima se nalaze od ovog su vikenda otvorena javnosti.
Stanovnici Roccamonfine i okolice stoljećima su vjerovali da su tragovi nadnaravnog porijekla a predanje je govorilo da su to tragovi koje je ostavio Lucifer kada je pao na zemlju.
Tragovi su stoga prozvani "vražjim stopama" jer je, objašnjava mašta naroda, samo demon mogao hodati lavom, a da se ne sprži.
Znanstvenici predvođeni Paolom Miettom sa sveučilišta u Padovi dokazali su međutim da tragove nije ostavio Lucifer nego Homo heidelbergensis u razdoblju od prije oko 300.000 godina, a nalaz je kao takav službeno priznat prije četiri godine.
Stope se na padinama vulkana mogu naći na šest staza a među njima je i otisak ruke koji je naš predak ostavio kada se poskliznuo.
Talijanski znastvenici tvrde da su okamenjeni tragovi među najstarijim do sada pronađenim, a Mietto je izjavio da svi nađeni tragovi upućuju da se tim stazama kretala skupina od najmanje tri, a možda i više od šest pojedinaca.
Ti naši preci bili su visoki oko metar i pol, hodali su uspravno, a stabilnost su održavali i uz pomoć ruku.
Po Miettinoj rekonstrukciji riječ je o skupini koja se spuštala niz padinu po toplom blatu pridržavajući se i rukama te su na mjestima gdje bi se klizali ostali otisci prstiju i dlana, a potom je vjerojatno suh vjetar osušio i tako sačuvao otiske.
Više desetaka otisaka prosječno je široko 10 a dugo 20 centimetara što govori da su ti primitivni ljudi bili visoki oko metar i pol.
Sporno je, međutim, što je Homo heidelbergensis bio prosječno visok oko metar i 75 centimetara te se kao objašnjenje nude dvije teorije: ili su tragove ostavila djeca ili su na području današnje talijanske regije Campania živjeli neuobičajeno niski primjerci te vrste.
Homo heidelbergensis se u Europi razvio u Neandertalca dok se iz skupine na prostoru Afrike kasnije razvio Homo sapiens, smatraju znanstvenici.
Iako su stazama Homo heidelbergensisa krenuli i turisti, naravno da neće moći svojom nogom stati u fosile nego će ih slijediti i razgledati sa sigurne udaljenosti.