Kako se stvaraju 'nove vrijednosti', odakle dolaze? Navedeno pitanje jedno je od onih prividno jednostavnih koje nas često ostavlja bez pravoga odgovora, kao kada nas djeca pitaju o tome na koji način bebe dolaze na svijet.
Dakako, odgovore s naputcima o tome kako ostvariti povrat na ulaganje ili povrat na imovinu već imamo spremne, iako nam oni više govore o preraspodijeli prihoda nego li o stvaranju nove vrijednosti.
Pod pojmom "nove vrijednosti" podrazumijevamo istinski nove izvore bogatstva: prihode od novih kupaca koji kupuju proizvode ili usluge za koje jučer nisu znali da postoje a danas bez njih više ne mogu živjeti.
Prihodi koji se ostvaruju povećanjem tržišnog udjela ili akvizicijama ne predstavljaju "novu vrijednost".
Jednostavno zadovoljavanje tržišnih potreba ne dovodi do stvaranja novih vrijednosti. Kao primjer nam mogu poslužiti revolucionarni proizvodi prošlosti.
Jesu li kupci automobila rekli upravi Chryslera da žele kombi sa sklopivim sjedalima? Jesu li kupci rekli upravi Sonya da žele prenosivi kazetofon? Naravno da nisu
U BBC-u, kao i u drugim velikim televizijskim kompanijama u SAD-u, smatrali su da ne postoji tržište koje bi prihvatilo 24-satno prikazivanje vijesti.
Bill Turner je prvi povezao novosti tog vremena – malu priručnu kameru, jeftin pristup satelitskom prijenosu i činjenicu da zaposleni ljudi više ne stižu pogledati poslijepodnevne vijesti.
Kombinaciji je još pridodao ideju da bi neprekidno emitiranje vijesti moglo biti interesantno. Kombi, walkman i CNN uspjele su inovacije koje nisu samo odgovorile na potrebe tržišta, već su stvorile nove potrebe koje su kupci tek trebali prepoznati.
Sve nam to govori kako u Novoj ekonomiji pobjeđuju isključivo tvrtke koje stalno inoviraju te stvaraju nove poslovne modele i proizvode koji se temelje na:
1. promjeni tehnologije,
2. promjeni demografskih prilika
3. promjeni potrošačkih navika.
Novi poslovni modeli, u pravilu, uništavaju stare, što znači da stvaranje "novih vrijednosti" predstavlja prijetnju tradicionalnom, nemaštovitom načinu poslovanja.
Nikada ranije u povijesti životni ciklusi strategija nisu bili kraći, i nikada ranije liderstvo unutar pojedine industrije nije manje značilo.
Nazovimo to prvim zakonom Nove ekonomije: kompanije koje ne inoviraju zbog inovacija će biti uništene. Inovativne strategije su jedini način za usklađivanje sa stalnim promjenama.
Inoviranje je prirodni proces, prikladan za svaku kompaniju, bez obzira na biznis kojim se bavi, starost ili lokaciju.
Na pitanje: "može li stogodišnja kompanija inovirati poput mladih tvrtki?" odgovor je uvijek pozitivan.
Glavni preduvjeti jesu:
1. spremnost na preispitivanje starih, općeprihvaćenih uvjerenja,
2. odricanje od strategija baziranih na navikama,
3. uključivanje svih zaposlenika u proces pronalaženja novih tržišta i novih prigoda koje obećavaju nove izvore bogatstva.
Organizacije se ne bi trebale oslanjati samo na iznenadna nadahnuća ili sretna otkrića. Inovativno okruženje se svjesno stvara – ako je organizacija spremna na odricanje:
– odricanje od starih pravila,
– odricanje od starih navika,
– odricanje od običaja i tradicije.
Moramo shvatiti činjenicu da su postignuća prošlosti najveći neprijatelj inovativnosti koji umanjuje fleksibilnost i prilagodbu budućnosti.
Zbog uhodanih načina postupanja podcjenjuju se ili zanemaruju nove ideje suprotne postojećim pravilima.
Jučerašnji ciljevi danas postaju čimbenici ograničenja koji nas usmjeravaju na poznato, umjesto da nas otvaraju prema novom.
Također, ne smijemo zaboraviti da su klice velikih ideja prisutne u svakoj organizaciji.
Problem je u tome što organizacijski "imunološki sustav" te ideje vidi kao "strana tijela" kojih se mora riješiti.
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
