Unatoč negativnome startu na europskim tržištima kapitala, CROBEX je ipak uspio preživjeti jučerašnju trgovinu iznad razine od 1.500 bodova, opovrgavajući tmurne slutnje pesimista koji su vidjeli samo jedan scenarij, onaj koji podrazumijeva negativan predznak.
I dok skromna pozitivna izvedba na dnevnoj razini još uvijek ne djeluje odveć ohrabrujuće, svijetli tonovi koji pristižu od predstavnika domaćeg bankovnog sustava puno su opipljiviji razlog za optimizam, jer daju naslutiti fundamentalne promjene.
Za početak, doista je ugodno čuti kako se domaće banke uspješno nose s globalnom krizom, i pritom obećavaju nastavak kreditne ekspanzije, nužne za održavanje gospodarskog rasta, a da pritom polako nestaju i disonantni tonovi koji su posljednjih tjedana prevladavali u komunikaciji s monetarnim vlastima. Naravno, svojevrsne verbalne intervencije i demagogija koju u pravilu nude i jedna i druga strana same po sebi nisu nikakav razlog za zadovoljstvo. Međutim, iz Hrvatske narodne banke stižu i najave poteza koji bi trebali pozitivno djelovati na (znatno narušenu) likvidnost sustava u cjelini, a to je već puno jasniji signal. Osobito kada ga prati konkretno smanjenje kratkoročnih kamatnih stopa.
U tom kontekstu valja svakako istaknuti činjenicu kako se prosječna kamatna stopa na Tržištu novca Zagreb, unatoč još uvijek zamjetnom nesrazmjeru između ponude i potražnje, jučer po prvi puta u posljednja tri tjedna spustila unutar jednoznamenkastih okvira, sugerirajući kako najave središnje banke nisu bez osnova.
A upravo bi priželjkivano smanjenje kamatnih stopa na međubankovnom tržištu moglo biti ključ aktivnosti investitora na Zagrebačkoj burzi i njihova masovnijeg povratka. Jer u uvjetima kontinuiranog pada cijena dionica, veliki broj institucionalnih investitora okrenuo se ka tržištu novca, koristeći probleme s likvidnošću, odnosno, iznimno izdašne kamatne stope, kao odgovarajući supstitut za razočaravajuću izvedbu tržišta kapitala u ovoj godini.
Vjerojatno je i dalje prerano prizivati aktivniju ulogu kupaca na Zagrebačkoj burzi, no uzročno-posljedičnu vezu između visokih kamatnih stopa i slabijeg obujma trgovine, a potom i negativnog trenda na tržištu kapitala ne bi trebalo dovoditi u pitanje, piše SEEbiz.