Sjećate li se masovnih, ali i iznimno masovnih otpisa bezvrijednih dijelova aktive od strane financijskih institucija? O tome se već duže vremena uopće ne govori...
O tome se već duže vremena uopće ne govori, barem ne onakvim intenzitetom, začinjenim obiljem panike koja je obilježila globalni credit crunch. Umjesto toga, već smo neko vrijeme svjedoci drugog čina predstave, koji pak podrazumijeva prelijevanje krize u realni sektor, a očituje se u zamjetnom padu potražnje, ozbiljno ugrožavajući pojedine segmente gospodarstva.
Automobilska industrija svakako je jedna od najvećih žrtava takvog razvoja događaja, koji je vjerojatno još mjesecima (ili godinama, rekli bi pesimisti) daleko od raspleta, a u značajnoj mjeri ovisi i o stimulativnim mjerama fiskalne politike, koja baš i nema previše prostora za manevar.
Bilo da je riječ o razvijenim zemljama, ili pak o Hrvatskoj, gdje rastrošnost države polako dolazi na naplatu. Jer uz strategiju koja je obuzdavanje javne potrošnje gurnula na začelje liste prioriteta, pojedini su sektori itekako profitirali od ekspanzivne fiskalne politike i realizacije brojnih infrastrukturnih projekata, nakon kojih je aktualna rasprodaja na tržištu kapitala bitno "pojeftinila" fundamente dotičnih izdanja. Do te mjere da se valuacije pojedinih izdanja na prvi pogled doima vrlo atraktivnima, barem u usporedbi s konvencionalnim kriterijima. Međutim, u toj priči ima i "kvaka", a odnosi se na projekcije poslovnih rezultata korporativnog sektora i forward orijentirane indikatore fundamentalne analize, koji bi teško mogli opravdati značajniju dozu optimizma ulagača.
Otuda vjerojatno i rezerviranost investitora spram brojki publiciranih tijekom sezone objavljivanja poslovnih rezultata iz trećeg kvartala tekuće godine, kada se kriza ovakvoga oblika i intenziteta teško mogla nazrijeti. A pesimizam je u međuvremenu poprilično evoluirao, isprovociravši drastičnu reviziju prognoza gospodarskog rasta u idućoj godini, što se u uvjetima značajnog usporavanja ekonomske aktivnosti na globalnoj razini naprosto mora odraziti i na poslovanje domaćih tvrtki.
Baš kao što i nastavak negativnoga trenda na razvijenim tržištima kapitala ostavlja zamjetan trag i na izvedbu domaćih dionica, u čijem slučaju niti granica od 2.000 bodova za CROBEX nije izdržala pred prvim ozbiljnijim naletom pesimista. Utjehu možda predstavlja činjenica da se erozija vrijednosti burzovnog indeksa odigrava u uvjetima prilično mršavog obujma trgovine, no to samo po sebi neće zaustaviti silazan trend koji je već navršio godinu dana, piše SEEbiz.
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
