Sljedeća kolateralna žrtva globalne financijske krize mogli bi biti veliki dioničari. Barclays planira tako prikupiti kapital bez da postojećim ulagačima da pravo prvokupa dionica.
Tako je uostalom prošli mjesec učinila i Credit Suisse Group AG. UniCredit SpA je pak nakon prvobitne i, dioničarima, neprofitabilne ponude, nekima od njih poput Libijske centralne banke ponudila bolju ponudu. Sve tri nabrojene banke traže velike ulagače sa sredstvima kojima bi se otplatilo bar 14 posto godišnjih kamata.
Dioničari su zabrinuti da bi novi pristup mogao postati stalna praksa te da će se na taj način njihova glasačka prava redovito zanemarivati što bi moglo ostaviti posljedice na buduću dobit.
Ovaj način rješavanja problema važan je pak velikim fondovima poput Hermesa jer su to fondovi koji dionice tih banaka drže desetljećima te računaju na pravo prvokupa i glasačka prava. Ukoliko bi se dogodilo da se velik dio udjela proda nekom novom ulagaču, moglo bi doći do problema. Colin Milne, izvršni direktor Hermes Equity Ownership Services uzrujan je i tvrdi da se dionicama kompanija trguje kao na ruletu a to je, prema njegovim riječima "jako loš način".
Barclays, druga najveća britanska banka prema tržišnoj vrijednosti otkrila je da će prodati 5,6 milijardi funta vrijednih konvertibilnih vrijednosnica i povlaštenih dionica plativši 14 posto godišnje kamate fondovima u Abu Dhabiju i Kataru. 1,25 milijardi funti vrijedne konvertibilne dionice već su prodane money menadžerima bez uključivanja redovnih dionica.
Najveća britanska nekretninska kompanija HBOS ponudio je desetljetno najveći paket dosada neprodanih dionica svojim dioničarima zadržavši za sebe samo osam posto ukupne vrijednosti od četiri milijarde funti. Ponuda je trajala duže od 11 tjedana a dotada su dionice HBOS-a pale za 43 posto. Većinu je otkupio Lloyds TSB Group Plc.
Najveći britanski pozajmljivač zemljoposjednicima Bradford & Bingley, prikupio je 400 milijuna funti nudeći udio u kompaniji. Doduše, riječ je o samo 28 posto dok bi ostali zainteresirani redovnim putem mogli kupiti ostale dionice. Zasada, većinski udio drži vlada.
Ova je kriza zapravo pokazala da gdje god da su dioničari sudjelovali u potpunosti – došlo bi do kraha. Pravi primjer za to je Royal Bank of Scotland koja je svoje dionice prodavala po 200 penija skupivši tako potrbnih 12,3 milijardi funta. Danas dionica košta 56,2 penija a država je odigrala značajnu ulogu spasivši tu banku od kraha.
Međutim, Banco Santander planira podići 7,2 milijardi eura od svojih dioničara ustvrdivši da se na taj način njima omogućuje najveća participacija i najveće beneficije, piše SEEbiz.