Pojam 'globalizacija' se odnosi na povećanu međuovisnost nacionalnih gospodarstava, financijskih tržišta, trgovine, korporacija, proizvodnje, distribucije i potrošačkog marketinga.
Proces globalizacije potiču sljedeći čimbenici:
1. Tehnologija,
2. Deregulacija,
3. Privatizacija,
4. Liberalizacija kretanja kapitala,
5. Otvaranje nacionalnih gospodarstava,
6. Širenje obujma svjetske trgovine
7. Politika rasta izvoza
Danas su mnoga pitanja i problemi postali "globalni", što znači da su izašli iz područja utjecaja nacionalnih vlada. To se prije svega odnosi na klimatske promjene, zagađenje izvan državnih granica, stvaranje novih pustinjskih područja, gubitak bioraznolikosti i svemirski otpad. Probleme ilegalnog trgovanja oružjem, preprodaje droge, organiziranih kriminalnih aktivnosti, nuklearnog i otrovnog otpada, epidemija uzrokovanih putovanjima avionom, da ne spominjem globalni terorizam, pojedine zemlje ne mogu same rješavati. .
Paralelno s navedenim javlja se problem erozije poreznih prihoda koji se sele u "porezne oaze" ili švicarske banke. Moćni lobisti u većini zemalja uspijevaju doći do novih poreznih povlastica potkopavajući tako distributivnu ulogu oporezivanja. Porezni prihodi općina i lokalnih uprava također erodiraju jer e-trgovina sve više uništava male lokalne trgovine. U SAD-u guverneri i gradonačelnici upozoravaju predsjednika da će politika neoporezivanja e-trgovine izbaciti lokalne trgovce "iz igre".
Nova pitanja i novi problemi traže od nacionalnih vlada da se udruže i da prepuste dio svog suvereniteta nadnacionalnim institucijama koje će se brinuti za donošenje zakona i globalnih standarda. Europska unija je odličan primjer takve razdiobe suvereniteta. Sigurno je da podjela moći nije jednostavno ostvarena. No, danas ona efikasno funkcionira na načelu supsidijarnosti: kontrola ostaje na lokalnoj razini gdje je to primjereno potrebama.
Globalizacija novog umreženog informacijskog gospodarstva ima i svoje dobre strane. Usporedno s današnjom mediokritetskom televizijom, filmovima, internetskom pornografijom i video igrama nastalo je i učenje na daljinu, obrazovni programi za ljude vezane uz dom, zatvorenike i polukvalificirane zaposlenike koji se žele usavršavati ili promijeniti karijeru.
Umreženo društvo je unaprijedilo demokraciju, pomoglo u svrgavanju nekih diktatora i "otvaranju" represivnih režima, unaprijedilo pluralizam i ljudska prava te ubrzalo kraj hladnog rata. Pritom je jačanje građanskih organizacija i pokreta (danas značajnog "trećeg sektora" u svijetu) najuočljivije, što je stvorilo dodatni pritisak na odgovorno ponašanje privatnog i javnog sektora. Pristup informacijama pozitivno je utjecao na prava građana, kupaca, zaposlenika i društveno odgovornih investitora.
Informacijsko društvo je stvorilo nove pobjednike - i uronilo u "doba istine". Korporacije ubrzano uče da lažni ekološki aktivizam više "ne drži vodu". Političari se smatraju odgovornijima za mutne poslove i sumnjivo financiranje njihovih izbornih kampanja. Građanske kampanje danas se mogu podići na globalnu razinu kao što je bio slučaj s kampanjom Jubilee 2000 - koja se danas provodi u četrdeset zemalja - i kojom se utjecalo na vlade, središnje banke i utjecajne ekonomiste kako bi se najsiromašnijim zemljama otpisali nenaplativi i neopravdani dugovi. Novi identitet izlazi na vidjelo, identitet globalnog građanina koji se pojavljuje prije negoli su uspostavljene globalne upravljačke strukture.
Druga pozitivna strana današnje neujednačene globalizacije odnosi se na ubrzani razvoj i razmjenu sve većeg broja novih koncepcija održivog razvoja, najčešće definiranog kao razvoj koji zadovoljava potrebe današnjih generacija bez da se ugrozi mogućnost zadovoljenja potreba budućih generacija.
Inovativne ideje za stvaranje novih ekoloških tehnologija, lokalna održivost, organska poljoprivreda u koju je uključena domicilna zajednica, lokalne valute i sustavi razmjene, mikrokrediti za siromašne i novi pokazatelji razvoja (pored BDP-a) šire se munjevitom brzinom. Nikada do sada nije bilo tako jednostavno uključiti se u zajedničku viziju transformacije društva i svjetskog gospodarstva na načelima pravičnosti, društvene uključenosti i ekološke osviještenosti.