Međutim, silazak američkih burzovnih indeksa na negativan teritorij, kojim su najviše bile pogođene hi-tech dionice, doista nikoga ne bi trebao iznenaditi. Jer rječnikom tehničke analize rečeno, baš kao što smo krajem prošloga tjedna zašli duboko na oversold teritorij, tako je ovotjedna euforija dionice gurnula visoko na overbought teritorij, iziskujući odgovarajuću prilagodbu. Ili "korekciju", ako je nekome do igre riječi, obzirom se potonji termin na financijskim tržištima najčešće navodi u negativnom kontekstu. Uostalom, utjecaj dobrih vijesti, poput najavljenog plana sanacije američkog financijskog sustava, bez obzira na implementaciju, polako blijedi, ako ništa drugo, a onda zato što je pred ulagačima još uvijek prilično neizvjestan put.
A da je psihologija krda, jer čini se da je upravo taj fenomen diktirao aktivnost investitora proteklih dana, doista gurnula tržište u ekstrem, najbolje pokazuje recentna statistika. Naime, kulminacijom masovne rasprodaje u petak, čak su 54 izdanja zabilježila dvoznamenkasti pad zaključne cijene, što je uistinu neponovljiva brojka, barem od početka 2007. godine. A ako vam to ništa ne govori, onda se na temelju relativnih brojki svakako dadu izvući zanimljivi zaključci.
I pritom najprije valja naglasiti kako "dvoznamenkasti udio dvoznamenkastih gubitnika" u ukupnog broju aktivnih izdanja uopće nije česta pojava (potvrđujući kako je riječ o evidentnom ekstremu). Štoviše, od siječnja 2007. godine tek je u 11 navrata, odnosno, svega 2,5% ukupnog broja (radnih) dana, broj izdanja s dvoznamenkastim padom cijene bio veći od 10. Međutim, u prošli četvrtak njihov je udio u ukupnome broju aktivnih izdanja dogurao sve do 30%, a samo dan kasnije (e taj dan definitivno zaslužuje etiketu "crni petak") gotovo polovica aktivnih dionica na Zagrebačkoj burzi zabilježila je pad cijene veći od 10%.
Nakon toga dolazi do obrata, pri čemu su u prvom planu - dvoznamenkasti dobitnici. A njih je u ponedjeljak bilo čak 46, što predstavlja nešto više od 46% ukupnoga broja aktivnih izdanja (prijašnji je rekord u promatranom razdoblju bio 37, a ujedno i 37%). Ni jedno ni drugo nisu baš uobičajene pojave za tržište kapitala, te je bilo tek pitanje vremena kako će se tako dramatične oscilacije cijena dionica 'izgladiti', slijedeći ciklički obrazac ponašanja.
Nakon ekstremnog pesimizma, slijedila je doza ekstremnog optimizma, a potom, barem ako je suditi na temelju današnja otvaranja europskih burzi, svojevrsno otrežnjenje, vjerojatno praćeno i zamjetnim padom obujma trgovine, jer opisani preokreti vjerojatno djeluju iscrpljujuće, a mnogima zasigurno i kidaju ionako već tanašne živce. Naravno, korespondirajuća statistika u okviru strukture ostvarenog prometa djeluje još ekstremnije, a vrhunac je dosegla u ponedjeljak, kada je 46% aktivnih izdanja s dvoznamenkastim rastom cijene donijelo čak 71% redovnog prometa.
Ako vam ovakva statistika ne golica maštu, možete se "zabaviti" brojkama u kategoriji tržišne kapitalizacije. Eto, primjerice, u ovu smo godinu krenuli s tržišnom kapitalizacijom Zagrebačke burze od oko 355 milijardi kuna, a negativan je trend, samo na kratko i tek zahvaljujući dionicama INA-e, zaustavljen u svibnju, nakon čega je erozija domaćeg tržišta kapitala nastavljena. Na kraju rujna tržišna je kapitalizacija iznosila oko 216 milijardi kuna, da bi se u prošli petak spustila na svega 174 milijarde kuna.
Dakle, tijekom protekloga tjedna domaći su investitori, mjereno promjenom tržišne kapitalizacije, izgubili otprilike 40 milijardi kuna, da bi u protekla dva dana dobili oko 30 milijardi kuna. Konačan rezultat? Tržišna je kapitalizacija izlistanih izdanja na Zagrebačkoj burzi s jučerašnjim danom neznatno premašila granicu od 200 milijardi kuna. A toliko, usporedbe radi (i ako je vjerovati podacima koje nudi Yahoo! Finance), otprilike vrijedi Goldman Sachs, nakon ovogodišnjeg pada cijene dionica od oko 40%, piše SEEbiz.
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
