Hrvatski porezni obveznici mogli bi platiti još jedan pokušaj sanacije brodogradnje najmanje 10 milijarda kuna, koje bi državni proračun trebao izdvojiti od 2009. do 2020.
U sklopu plana restrukturiranja brodogradnje, kojeg još treba odobriti Europska komisija, država bi na sebe preuzela otplatu kredita koje su brodogradilišta podignula uz njezina jamstva. Radi se o 12 milijarda kuna kredita koji na naplatu dospijevaju od 2009. do 2020. godine, a potencijalni kupci brodogradilišta u svojim bi ponudama trebali predložiti koliki dio kreditnih obveza su spremni preuzeti na sebe, piše Novi list.
U Vladi računaju na to da novi vlasnici brodogradilišta neće biti spremni preuzeti puno više od deset posto obveza, odnosno da će državu rasteretiti za oko dvije milijarde kuna. Tako bi na kraju država u sljedećih 11 godina trebala izdvojiti deset milijarda kuna iz proračuna, što znači da bi godišnje plaćala oko 900 milijuna kuna.
Uz to, država će prije privatizacije otpisati sva potraživanja koja ima prema brodogradilištima, a izvori Novog lista ističu da se ne radi o velikoj svoti jer su brodogradilišta unatoč problemima u poslovanju poprilično uredno plaćala svoje obveze. Značajnije su obveze koje brodogradilišta imaju prema dobavljačima, a njih bi na sebe trebali preuzeti novi vlasnici.
Takav plan Ministarstva gospodarstva mogao bi se "poskliznuti" na provjeri u Europskoj komisiji jer će ona taj novac računati kao državnu pomoć u restrukturiranju, pa bi isti iznos u oporavak brodogradilišta morala dati i ona sama, odnosno budući vlasnici škverova.
Oni će uz dvije milijarde kuna preuzimanja obveza biti dužni svježim novcem dokapitalizirati brodogradilišta koja kupe, ali je malo vjerojatno da bi i uz to mogli dosegnuti Vladin iznos od deset milijarda kuna. No, plan ima veće šanse ako Europska komisija prihvati Vladino objašnjenje da dijelom obveza koje preuzima zapravo plaća naknadu brodogradilištima za oduzete nekretnine, odnosno pomorsko dobro.
Prema nekim procjenama, ta bi naknada mogla biti ukupno i veća od pet milijarda kuna, pa bi onda ispalo da država u restruktutiranje škverova ne ulaže deset milijarda nego oko pet milijarda kuna. No, to ne mijenja ništa kad je u pitanju državni proračun, jer bi se iz njega do 2020. godine ipak moralo izdvojiti deset milijarda kuna, piše Novi list.
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
