U uvjetima panične rasprodaje dionica zbog straha od globalne financijske krize i posljedica recesije u SAD-u i Europi, Crobex indeks zaključio je protekli tjedan na 2.209 bodova, što je njegova najniža razina od sredine ožujka 2006.
Na tjednoj razini potonuo je čak 25,53 posto, što je njegov najveći tjedni postotni gubitak još od doba azijske krize 1998. U odnosu na početak godine, potonuo je gotovo 58 posto.
Promet dionicama bio je prošloga tjedna velik. Redovni promet premašio je 480 milijuna kuna, dok je institucionalni premašio 568 milijuna kuna.
"Domino efekt započet američkom financijskom krizom, uvelike je zahvatio hrvatsko tržište kapitala, koje je prošli tjedan zabilježilo sve rekorde što se tiče padova cijena dionica i indeksa", kaže Kristian Korunić, investicijski savjetnik u brokerskoj tvrtki Šted-Kapital.
Većina dionica zabilježila je dvoznamenkaste stope pada cijena, a s mnogima je bila i obustavljena trgovina zbog pada cijene za više od 10 posto, pogotovo u "crni" petak.
Nalikvidnija, dionica T-HT-a potonula je prošloga tjedna 13,83 posto, na 218 kuna, a u jednom trenutku dotaknula je i rekordno niskih 201 kunu. Njome je ostvareno više od 96 milijuna kuna prometa.
Značajan promet, gotovo 53 milijuna kuna, bio je ostvaren i dionicom Ericssona Nikole Tesle. Cijena te dionice potonula je 22,95 posto, na 1410 kuna, a u 'crni' petak pala je i na razinu od 1300 kuna.
Dionicom Atlantske plovidbe ostvareno je 48,6 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala 38,95 posto, na 1130 kuna, dotaknuvši u jednom trenutku i 1075 kuna.
Dionicom Ine trgovalo se znatno manje nego inače, u visini od svega 6,3 milijuna kuna. Cijena joj se spustila 18,84 posto, na 2150 kuna.
U međuvremenu, Središnja depozitarna agencija izvijestila je da je u MOL-ovoj ponudi za preuzimanje Ine pohranjeno ukupno 2.215.469 dionica Ine, što predstavlja 22,15 posto dionica Ine.
Mađarska kompanija će tako, s ranije kupljenih 25 posto plus jednu dionicu, imati ukupno 47,15 posto dionica Ine. Za pohranjene dionice dioničarima MOL treba isplatiti oko 6,2 milijarde kuna, a novac na računima dioničara očekuje se 17. listopada.
Inače, zbog izrazito negativnog sentimenta koji vlada na tržištu, fundamenti kompanija sada nemaju nikakvog značaja, kažu analitičari, ističući da su cijene dionica uvelike podcijenjene.
Rizik za domaće tržište kapitala sada predstavlja i industrija otvorenih investicijskih fondova.
Najnoviji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pokazuju da je u rujnu neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom smanjena za 15,83 posto, na 14,18 milijardi kuna.
Analitičari upozoravaju da će ovakve panične prodaje ulagača, kakve su zabilježene prošloga tjedna, imati dodatni negativni efekt na domaću fondovsku industriju.
Kako ističu, povlačenjem svojih uloga tjeraju fondove da pošto-poto prodaju dionice iz svojih portfelja na burzi da bi mogli isplatiti ulagače.
Stoga fondovi, ponajviše dionički i mješoviti, bilježe ovih dana pad vrijednosti svoje imovine.
"Idući tjedan poslovanje na Zagrebačkoj burzi ponajviše će ovisiti o novim vijestima koje će preko vikenda pristizati iz SAD-a i europskih zemalja, i to glede daljnjih očekivanja vezanih za globalnu financijsku krizu i uvođenja novih mjera središnjih banaka vezanih za rješavanje te krize", kaže Korunić.
Sastanak čelnika Skupine sedam (G7) najrazvijenijih država svijeta, održan u petak, nije baš pružio utjehu ulagačima.
Čelnici G7 kratko su priopćili da će poduzeti sve nužne korake za odmrzavanje kreditnih tržišta, no nisu naveli nikakve konkretne mjere.
Čelnici eurozone, pak, planiraju danas raspraviti zajedničke korake.
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel utrli su u subotu put uvođenju europskih mjera usmjerenih rješavanju globalne financijske krize, no nisu otkrili detalje njihova plana.
Istaknuli su tek kako su se obvezali na koordinirano djelovanje.
"Znamo kamo želimo stići i kako ćemo do tamo stići, no prvo želimo sve uskladiti između članica eurozone, a zatim i u cijeloj Europi", rekao je Sarkozy, dodavši kako će se susresti s britanskim premijerom Gordonom Brownom prije sastanka predstavnika zemalja eurozone u nedjelju poslijepodne.
Izvor blizak francuskom predsjedništvu rekao je da će čelnici eurozone raspravljati o mogućnosti kreiranja paketa za spašavanje banaka na temelju britanske inicijative.
"Postoje dva modela. Američki model, iz kojeg nitko ne želi crpiti inspiraciju, i britanski model. O njemu svi razgovaraju", izjavio je taj izvor, uz uvjet da se na navodi njegovo ime.
Britanski plan spašavanja, objavljen ovih dana, uključuje ubrizgavanje 50 milijardi funti ili 86 milijardi dolara novca poreznih obveznika u britanske banke i, ono što je ključno, ulaskom države u vlasništvo banaka nastoji se ohrabriti međubankarsko kreditiranje, koje je trenutno diljem svijeta zamrznuto.
U međuvremenu, Međunarodni monetarni fond upozorio je u subotu da dugovima pritisnute banke guraju globalni financijski sustav na sam rub zagušenja, a bogate nacije još ne uspijevaju obnoviti narušeno povjerenje.
Nakon što su cijene dionica na Wall Streetu i Europi protekli tjedan pale su na najnižu razinu u posljednjih pet godina, pred svjetskim je financijskim tržištima, po svemu sudeći, još jedan tjedan iznimne nervoze i snažnih oscilacija cijena.
Prema najgorem scenariju, rekao je glavni ekonomist MMF-a Olivier Blanchard, zbog aktualne globalne financijske krize tržišta bi mogla potonuti još najviše 20 posto, no šanse za izbijanje "Velike depresije", nalik onoj u SAD-u 1930-ih, "jednake su nuli".
Prethodni članak:
Strah od recesije srušio burze (12.10.2008.)
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
