Na Wall Streetu se prošloga tjedna Dow Jones indeks strmoglavio rekordnih 18 posto, na 8451 bod, što je njegova najniža razina od svibnja 2003. godine.
I S&P indeks potonuo je 18 posto, što je njegov, kao i Dowov, najveći tjedni pad u povijesti, zaronivši na 899 bodova. Nasdaq indeks pao je, pak, 15,3 posto, na 1649 bodova.
Od samog početka tjedna cijene dionica oštro su padale, premda je američki Kongres prihvatio zakon o sanaciji banaka, vrijedan 700 milijardi dolara. Ulagači, naime, nisu sigurni ni da će to spriječiti recesiju američkog, a potom i svjetskog gospodarstva.
Nastojeći smiriti burze i obuzdati najveću svjetsku financijsku krizu od 1930-ih godina, središnje banke SAD-a, eurozone, Britanije, Švicarske, Kanade i Švedske smanjile su u srijedu ključne kamatne stope za 0,50 postotnih bodova.
To su učinile i monetarne vlasti Kine, Australije, Hong Konga...
Nikada prije nije zabilježena tako široka zajednička intervencija središnjih banaka.
To pokazuje da je strah od recesije trenutno veći od straha od inflacije, jer se donedavno monetarne vlasti nisu usuđivale smanjivati cijenu novca zbog strahovanja od jačanja inflacijskih pritisaka.
Prošloga su tjedna, međutim, središnje banke počele "pucati" iz svog oružja kako bi oživjele kreditno tržište i zaustavile pad cijena dionica na burzama.
Jer, u posljednjih 12 mjeseci vrijednost dionica na svjetskim burzama pala je za više od 12.400 milijardi dolara, mjereno MSCI indeksom vodećih dionica svijeta.
Više od trećine tog gubitka, ili 4,6 bilijuna dolara tržišne kapitalizacije isparilo je u posljednja tri tjedna kulminacije kreditne krize.
Paralizirano kreditno tržište
Međutim, ni to nije zaustavilo pad burza. Ulagače najviše brine to što ni smanjenje kamata središnjih banaka diljem svijeta, ni ubrizgavanje milijardi dolara i eura na tržište novca, ni svi ostali pokušaji financijskih vlasti ne uspijevaju pokrenuti kreditno tržište.
Plašeći se skrivenih gubitaka u bilancama, banke jednostavno ne žele kreditirati jedna drugu, pa je međubankarsko tržište praktično paralizirano, što otežava kreditiranje kompanija i građana, te povećava cijenu novca.
Libor, ključna kamata na međubankarskom tržištu, na tromjesečne kredite u dolarima dosegnuo je prošloga tjedna 4,75 posto, najvišu razinu u ovoj godini.
"Kadgod pomislite da se dogodilo najgore što se moglo dogoditi, stvarnost vas demantira. Sve ovo što se događa povijesnih je dimenzija. Povijestan je problem, povijesna su rješenja, a nažalost povijestan je i pad cijena. Samo, to nije povijest koju želite stvarati", kaže Arthur Hogan, analitičar u tvrtki Jafferies & Co.
Zastoj u međubankarskom kreditiranju vodi prema padu proizvodnje i potrošnje stanovništva, te rastu cijene novca, a sve to vodi u recesiju, što ruši cijene dionica, objašnjavaju analitičari.
"Na tržištu jednostavno vlada panika. Nitko ne želi ništa riskirati, svi samo žele povući svoj novac i spremiti ga pod madrac", rezignirano objašnjava David Wyss, glavni ekonomist u agenciji Standard & Poor's.
Snažno su prošloga tjedna pale i cijene dionica energetskih kompanija, nakon što je cijena nafte, zbog straha od slabljenja potražnje, pala ispod 80 dolara po barelu, najnižu razinu u 13 mjeseci.
I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale. Londonski FTSE indeks strmoglavio se 24 posto, na 3932 boda, potonuvši po prvi put nakon pet godina ispod razine od 4000 bodova.
To je njegov drugi po veličini pad u povijesti. DAX indeks Frankfurtske burze potonuo je, pak, 21,6 posto, na 4544 boda.
Najviše je, ipak, čak 24,3 posto potonuo Nikkei indeks Tokijske burze, zaronivši na 8276 bodova, najnižu razinu od svibnja 2003. godine.
Koliki strah vlada na tržištu pokazuje i VIX indeks Čikaške burze opcija, poznat i kao 'indeks straha', koji je u petak skočio daljnjih 9 posto, na rekordnih 69,9 bodova.
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
