Valjda samo pukim čudom struktura aktivnih izdanja ponudila je dovoljan broj imena kojima je na kraju ipak popunjena Top 10 ljestvica dobitnika, ne mijenjajući previše iznimno depresivnu sliku domaćeg tržišta kapitala, koju bi najlakše bilo objasniti najobičnijom - panikom.
Ili barem tako promatrači objašnjavaju katastrofu koja je jednako pogodila, kako razvijena tržišta širom svijeta, tako i najzabačenije kutke kugle zemaljske, uvjetujući ponegdje i primjenu najdrastičnijih mjera, poput potpune obustave trgovine.
Toga u Zagrebu nije bilo, no zato je trgovina u prvom dijelu dana bila uvelike paralizirana aktivacijom zaštitnih mehanizama i rasprostranjenom suspenzijom trgovine velikog broja izdanja.
No, usprkos činjenici da je otprilike pedesetak, odnosno, gotovo polovica aktivnih izdanja, na neko vrijeme bila offline, aktivnost investitora upravo je danas dosegla vrhunac.
Naime, redovan je promet premašio 168 milijuna kuna, a bolji rezultat od toga zabilježen je u svega nekoliko navrata tijekom ove i prošle godine, ali posljednji puta još tamo u veljači, kada je ogromna većina domaćih dionica bila neusporedivo skuplja.
Dakle, danas se po svemu sudeći na Zagrebačkoj burzi zavrtjela rekordna količina dionica, a to je ipak puno bolje od situacije na pojedinim tržištima u bližem susjedstvu, gdje povremeno nikakav 'bid' uopće - nije postojao.
I doista, investitori na domaćem tržištu kapitala doista se ne mogu požaliti na likvidnost, no ona ima i svoju cijenu, koja je danas iznosila 10,2 % pada vrijednosti CROBEX-a na dnevnoj razini (što je ipak bolje od početnih 13% minusa).
Toliki su diskont, u prosjeku zahtijevali kupci, generirajući usput i nešto manje od 31 milijun kuna blok-prometa, što također spada u sam vrh ovogodišnjih rezultata, pokazujući kako su pojedini investitori, barem u kontekstu konvencionalnih kriterija, priskrbili sebi pristojnu količinu dionica po vrlo pristupačnim cijenama.
Doduše, ti isti kriteriji u međuvremenu su poprilično devalvirali, no rezon kupaca je vrlo jasan i počiva na pretpostavci kako će oporavak tržišta u doglednoj budućnosti nanovo promovirati nekoć uvriježene standarde investiranja.
Najslikovitiji primjer dugoročnog i kratkoročnog vremenskog horizonta svakako je HT, u čijem je slučaju omjer dionica sadržanih u istaknutim nalozima za kupnju i prodaju sveden na sasvim podnošljivih otprilike 1:7.
Usporedbe radi, vrlo sličan omjer nudi i Atlantska plovidba, što predstavlja doista zanimljiv obrat u svega nekoliko mjeseci. Jer još krajem svibnja dionice dubrovačkog brodara bile su pod znatno slabijim pritiskom prodavatelja, uobličenim omjerom od svega 1:2 (u korist prodaje), dok je kod HT-a taj omjer dosezao i 1:100.
Iznenadna zainteresiranost kupaca mogla bi objasniti podatak kako je HT prošao znatno bolje od indeksa, zabilježivši danas pad cijene dionica od 4,4%, uz već uobičajeni status najlikvidnijeg domaćeg izdanja, s prometom od 32 milijuna kuna (najviše od sredine travnja).
Riječ je ujedno i o najmanjem gubitniku među najlikvidnijim izdanjima, od kojih ponajprije valja istaknuti brodare i građevinare. Jer ranije spomenuta Atlantska plovidba zaključila je trgovinu s minusom od čak 18,7%, dok je IGH bio u minusu od 15%, a Ingra u samo jednom danu izgubila gotovo petinu tržišne kapitalizacije, piše SEEbiz.
|