Sam početak trgovine na ZSE, obilježen agresivnom rasprodajom, vjerojatno nikoga nije iznenadio, a ako je takvih kojim slučajem i bilo, trebali bi smanjiti svoj doživljaj cijele priče.
Jer do sada su imali puno prilika liječiti 'iracionalni optimizam' egzaktnim pokazateljima, poput iznimno visokog koeficijente korelacija na relaciji New York - Zagreb. O razlozima te, prilično čvrste uzročno-posljedične veze svakako bi se dalo raspravljati, ali to naprosto ništa ne mijenja na stvari, jer nakon katastrofalnog zatvaranja trgovine na Wall Streetu, te jednako uznemirujućeg otvaranja, najprije u Aziji, a potom i u Europi, bilo je posve iluzorno očekivati imalo drugačiju sliku hrvatskog tržišta kapitala.
Pritom je aktivacija zaštitnih mehanizama već na samom startu učinila sliku tržišta zastrašujućom. Što pak i nije potrebno podrobno objašnjavati, već je odnos snaga na tržištu najlakše ilustrirati upravo fascinantnim brojem izdanja koja su vrlo brzo po otvaranju burze završila u blokadi. I vjerojatno će pritom samo rijetki naći utjehu u činjenici kako je suspenzija velikog broja izdanja imala za posljedicu prilično slabašan obujam trgovine, koji je u prvih sat vremena jedva prelazio 15 milijuna kuna, naprosto zbog činjenice da se s malo toga uopće moglo trgovati.
Međutim, simboličan bounce-back, kojim se početni gubitak CROBEX-a od otprilike 13 posto sveden u jednoznamenkaste okvire, bio je kratkoga daha, a jednom kada je trgovina dotičnim izdanjima 'odleđena', stvari su krenule istim, negativnim tijekom. Kao uostalom i širom svijeta, pa i znatno razvijenija tržišta nisu bila lišena panične rasprodaje, koja je imala samo jedan cilj - što prije pobjeći s tržišta. Iznimno motivirani prodavatelji dovukli su u prvoj polovici dana rezultat u kategoriji redovnog prometa do sasvim solidnih pedesetak milijuna kuna, no posebno frapantna bila je izvedba pojedinih izdanja, kojom se CROBEX, po prvi puta od sredine ožujka 2006. godine, spustio ispod 2.200 bodova.
Poput, primjerice, Atlantske plovidbe, čija je prosječna cijena sredinom dana bila u minusu od gotovo 22%, ubrzano se približavajući granici od 1.000 kuna. U tom kontekstu, zasigurno još alarmantnije zvuči privremena suspenzija trgovine dionicama HT-a, uvjetovana inicijalnim padom sve do 201 kune, koji vjerojatno najbolje pokazuje dramatične razmjere panike. No HT pritom nudi i zanimljivo naličje cijele priče. Jer osim što je nastavak trgovine donio djelomičan oporavak i rast iznad 210 kuna, a ono što doista bode u oči je značajan porast broja dionica sadržanih u istaknutim nalozima za kupnju. Ili još bolje, ne mogu se sjetiti kada je omjer kupnje i prodaje bio tako 'povoljan'.
Naravno, 'povoljan' u kontekstu aktualne krize, jer prodaja još uvijek uvjerljivo nadmašuje kupnju. No još jučer je ta količina na kupovnoj strani jedva prelazila brojku od 10.000 dionica, dok se u trenutku pisanja ovog teksta na strani istaknutih naloga za kupnju nalazi otprilike 80 tisuća dionica. Ostaje, naravno, pitanje koliko je uputno u ovim okolnostima tom podatku davati na značaju.
____________
autor posjeduje manju količinu dionica HT-a