Riječ je o vodećem svjetskom istraživanju o konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, koje je obuhvatilo ukupno 134 zemlje u razvoju te razvijene zemlje, a Hrvatska je u njega uključena sedmi put za redom.
Najkonkurentnija zemlja na svijetu su Sjedinjene Američke Države koje su zadržale prošlogodišnju poziciju. Među prvih pet najkonkurentnijih zemalja nalaze se još Švicarska, Danska, Švedska i Singapur.
U svim navedenim zemljama za glavne pokretače ekonomije navedeno je transparentno funkcioniranje institucija, odlična povezanost akademskog s poslovnim sektorom te snažno ulaganje u znanost i inovacije.
Na ljestvici Globalnog indeksa konkurentnosti (Global Competitivness Index) Hrvatska je u godinu dana zabilježila pad od četiri mjesta, s prošlogodišnje 57. na 61. poziciju.
Od 12 stupova konkurentnosti iznadprosječno mjesto zauzeli smo u područjima zdravstva i osnovnog obrazovanja (41.), tehnološke spremnosti (47.), višeg obrazovanja i treninga (48.) te inovativnosti (50.).
U sljedećim područjima Hrvatska bilježi lošije pozicije, posebno u usporedbi s prošlom godinom: efikasnost tržišta roba (76.), institucije (74.), poslovna sofisticiranost (72.), te efikasnost tržišta rada (68).
Rezultati ankete u Hrvatskoj pokazali su da su najveći problemi s kojima se susreću gospodarstvenici dominantno niska učinkovitost javne uprave i korupcija, a zatim slijede složenost porezne regulative i poreznih stopa, te neodgovarajuća obrazovanost radne snage.
Najveći napredak, prema njihovom mišljenju, bilježimo u kvaliteti okoliša, raspoloživosti najnovijih tehnologija te u smanjenu tereta subvencija u poljoprivredi.
Ovogodišnji rezultati jasno poručuju i da je nužan fokus gospodarske politike na područjima koja će osnažiti Hrvatsku kao gospodarstvo temeljeno na znanju i inovacijama poput zaštite intelektualnog vlasništava, ulaganja u obrazovanje, kvalitete poslovnih škola, kapaciteta za inovacije, te povezanosti akademskog i poslovnog sektora.
"Ovogodišnja pozicija ukazuje na činjenicu da još uvijek nismo poduzeli značajnije reforme, a utezi koji nas vuku dolje još uvijek su prisutni. Naš cilj i dalje ostaje ući među 40 najkonkurentnijih zemalja na svijetu, a primjer Cipra koji je u godinu dana napredovao za čak 16 mjesta, zahvaljujući strukturnim reformama u okviru primjene Lisabonske strategije, pokazuje da je moguće postići tako značajan napredak", istaknuo je Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Svojom pozicijom Hrvatska je već treću godinu za redom bolje rangirana od novih članica Europske unije Rumunjske i Bugarske.
Također, ove je godine pozicionirana je i ispred Mađarske koja je zabilježila pad od čak 14 mjesta sa 47. na 62. poziciju, te Turske koja je sa 53. potonula na 63. mjesto.
Svjetski gospodarski forum ove je godine u istraživanje uključio četiri nove države. U ovogodišnjem Izvještaju izuzet je Indeks poslovne konkurentnosti koji bi od sljedeće godine trebao doživjeti značajna poboljšanja.
Više
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
