Sve je išlo nizbrdo, pa tako i INA, uvelike pridonijevši negativnom trendu kojim je CROBEX u svega nekoliko mjeseci ostao bez trećine svoje vrijednosti.
Nakon što je indeks Zagrebačke burze sredinom travnja dosegnuo dno, isprovociravši drastičan preokret, promjenom raspoloženja investitora okoristila se, između ostalih i INA, u početku vidno zaostajući za izvedbom CROBEX-a.
Međutim, prva polovica svibnja ponudila je pak vrlo čvrstu (pozitivnu) korelaciju, a više-manje sinkronizirana izvedba indeksa i dionica najveće domaće naftne kompanije potrajala je otprilike sve do sredine lipnja.
Tada pak postaje uočljiv "decoupling" efekt, koji bi se vjerojatno najlakše mogao objasniti kronično niskom razinom likvidnosti na tržištu.
Različito intonirane rasprave i nagađanja o privatizaciji INA-e, sudbini vlasničkog udjela pod kontrolom države, te mogućim potezima MOL-a, ali i konkurencije (u tom se kontekstu sve do danas ozbiljno spominjao samo OMV), evidentno su raspirili maštu ulagača, što je rezultiralo značajnim rastom potražnje za dotičnim dionicama, ostavljajući većinu ostalih izdanja na suhom, bez odgovarajuće doze likvidnosti.
Tako je tržišna kapitalizacija INA-e u nepunih mjesec dana uvećana za gotovo petinu, dok je pozitivan pomak CROBEX-a bio manji od 1%, na najbolji način potvrđujući tezu o kroničnom nedostatku svježeg kapitala koji bi tržište mogao pomaknuti s mrtve točke.
Umjesto toga, rotacija i seljenje kapitala u smjeru INA-e učinilo je ostale dionice ranjivima, a samo zahvaljujući visokom udjelu dionica najveće domaće naftne kompanije u sastavu CROBEX-a, ta pojava nije imala katastrofalan učinak na izvedbu indeksa.
Kada je postalo jasno da od licitacije neće biti ništa, a umjesto raspleta privatizacijske sage, MOL (u zajedničkom djelovanju s Vladom) najavio objavu ponude za preuzimanje dionica u vlasništvu malih dioničara, ganjajući free-float (oko 30% ukupnog broja dionica), stvari su poprimile suprotan predznak.
I opet, u nešto više od mjesec dana, INA je zabilježila pad cijene dionica od oko 10%, dok je CROBEX dobrim dijelom – stagnirao, a HT (ZSE:HT-R-A), primjerice, namaknuo 5% rasta cijene dionica.
Dodatno time ističući potrebu raspleta sage koja bi tržištu napokon donijela svježi kapital i omogućila nastavak oporavka. Uostalom, potonju tezu zorno potvrđuje i udio prometa dionicama INA-e u redovnom prometu Zagrebačke burze, koji je drastično rastao u drugoj polovici godine, premašujući povremeno i 50% ukupnog prometa.
U međuvremenu se INA, u odnosu na početak godine, domogla pozitivnog teritorija, dok CROBEX, padom ispod 3500 bodova, od ovogodišnjeg minimuma dijeli tek skromnih 7%. I tu još uvijek nije kraj priče.
Jer INA, bez obzira što je na stolu za sada samo ponuda MOL-a od 2800 kuna po dionici, te unatoč još uvijek izrazito nepovoljnom odnosu istaknutih naloga (količina dionica sadržanih u nalozima za prodaju peterostruko nadmašuje naloge za kupnju), posljednjih dana ponovo privlači interes kupaca, honorirajući njihovo povjerenje uzlaznom putanjom cijene.
Pojačavajući time pritisak na CROBEX, čije je klizanje, dijelom zasigurno uvjetovano i dominacijom pesimista na globalnoj razini, oporavak ionako učinilo upitnim, piše SEEbiz.
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
