I to nakon što je jučerašnja objava ponude za preuzimanje od strane MOL bila lišena značajnijih reakcija investitora, zadržavši cijenu dionica u neposrednoj blizini granice od 2800 kuna.
Vijest dana svakako je reakcija institucionalnih investitora koji su odbacili ponudu MOL-a, držeći je neprimjereno niskom.
Time je samo potvrđena teza o nezadovoljstvu dužnosnika Fonda hrvatskih branitelja, ali i drugih institucionalnih investitora koji su dionice INA-e proteklih tjedana i mjeseci marljivo sakupljali po cijeni od 2900 (ili više) kuna.
Prema podacima Središnje depozitarne agencije (tablici Top 10 najvećih dioničara), od ukupnog 30% free-floata, na koji se odnosi ponuda mađarskoga MOL-a, obvezni mirovinski fondovi kontroliraju oko 6 posto vlasničkog udjela, a Fond branitelja 7 posto.
U svakom slučaju, u javnosti vlada uvjerenje da INA vrijedi više nego što je ponuđeno, što značajno umanjuje šanse za uspjeh MOL-ove ponude.
Dok samo dio stručnjaka mađarsku ponudu ocjenjuje korektnom, veći dio javnosti negoduje zbog premije koja računajući prosjek tromjesečne zaključne cijene od 2.573 kuna iznosi nominalno uistinu skromnih 8,8 posto.
Neki idu čak tako daleko da uobičajenom smatraju premiju od 25 do 30 posto. No mnogi se slažu u jednom – trenutna cijena u prvome je redu rezultat Vladine politike u kojoj je zajedničkim djelovanjem s MOL-om otklonila ili barem značajno umanjila mogućnost konkurentske ponude.
Što se tiče MOL-ove pozicija ona je posve jasna, jer potrošiti više nego što je potrebno protivi se svakoj logici, osobito u situaciji kada im, barem za sada, ne prijeti nitko od protukandidata, i to na tržištu opterećenom niskom razinom likvidnosti i burzovnim indeksom koji je od početka godine ostao bez trećine svoje vrijednosti.
No, ostaju slabašni Vladini argumenti favoriziranja MOL-a, prema kojima bi zamjenom dionica i iz toga proizašlim vlasničkim udjelom utjecala na energetsku neovisnost Hrvatske.
Dionice INA-e su uz 2,3 milijuna kuna zasad treće prema veličini prometa, a da je tržište odreagiralo na reakciju fondova očekujući novu ponudu, pokazuje i činjenica da je cijena nakon objave njihove reakcije sa 2800 kuna skočila na 2.814 kuna, vrativši se potom na okruglih 2800 kuna, što odgovara današnjoj prosječnoj cijeni i predstavlja rast od 0,3 posto.
Najlikvidnije dionice su one Hrvatskog telekoma sa 2,7 milijuna kuna prometa, koje su porasle za kunu, odnosno za 0,3 posto, na 283 kune.
Nagađanja o proširenju palete brendova koje zastupa Atlantic Grupa i službeno su potvrđena preuzimanjem tvrtke Zip distribucije, pa su odmah nakon početka trgovine dotične dionice prikupile 2,1 milijuna kuna prometa.
Kroz tridesetak transakcija realiziranih u jednoj sekundi, skinuto je s prodaje gotovo 3000 dionica, na što sugerira pomak cijene od 705 do 711 kuna.
No kasnije je cijena ipak pala, tako su trenutno samo tridesetak lipa iznad 700 kuna, što predstavlja njihov all-time-low.
Nastavlja se i rast Diokija, koji je uslijed očekivanja raspleta oko gradnje LNG terminala na njihovoj lokaciji prošli tjedan porastao gotovo 20 posto.
Jučerašnji dobitnik dana zabilježio je rast od 7,9 posto, a cijenom od 490 kuna trenutno je u plusu od 2,1 posto, uz nešto više od pola milijuna kuna prometa.
Dionice Podravke su kroz samo dvije transakcije realizirale više od milijun kuna prometa, a cijena od 360 kuna predstavlja minus od 1,4 posto. S druge pak strane, povlaštene dionice Adrisa su uz 1,2 milijun kuna prometa ostvarile pozitivni pomak od 0,2 posto na 373 kuna, piše SEEbiz.
|