I to je nedvojbeno glavna vijest ovog poprilično umrtvljenog trgovinskog dana, u kojem se promet, kao i obično, evidentirao na kapaljku, te u konačnici samo tri izdanja prešla milijunski prag u kategoriji ostvarenog prometa.
Na kraju je prikupljeno je 22,7 milijuna kuna, dok je Crobex kraj trgovine dočekao s jedva primjetnim pomakom u odnosu na kraj protekloga tjedna, odnosno, gubitkom manjim od jednoga boda.
A u takvoj, već tradicionalno anemičnoj trgovini, najlikvidnija je (opet) bila INA, prikupivši 6,2 milijuna kuna prometa, što je, usprkos "okljaštrenoj" trgovini, najbolji rezultat u posljednja dva tjedna. Cijena dionica pritom je, nakon početnoga pada do minimalnih 2.767 kuna, koji je prethodio privremenoj suspenziji trgovine, uglavnom stagnirala, a uz skromnih 0,1% rasta zaključne cijene (na 2.790 kuna), svakako valja istaknuti kako se prosječna cijena, u odnosu na brojku evidentiranu krajem prošloga tjedna, promijenila za svega - tri lipe.
No sudeći prema reakcijama nekolicine stručnjaka u nekolicini domaćih medija, MOL-ova ponuda od 2.800 kuna za dionicu INA-e mnogima se čini preniskom.
Procjene analitičara koje su prethodile objavi ponude kretale su se od 2.500 pa sve do 3.500 kuna, a u jednom se trenutku zavrtjela čak i službenim kanalima naknadno demantirana teza prema kojoj Fond hrvatskih branitelja dionice ne namjerava prepustiti po cijeni nižoj od 4.000 kuna.
Upravo je na tom tragu, poprilično oštar, bio Đuro Dečak, član upravnog odbora FHB-a, u čijem je vlasništvu 7 posto dionica INA-e, a koji je ponudu ocijenio "sramotno niskom".
Podjednako kritičan bio je i Ljubo Jurčić, navodeći kako je svaka cijena niža od 3.100 kuna gotovo uvreda za male dioničare, te prema njemu nitko ne bi trebao prodavati za tu cijenu. Jurčić je optužio Vladu, smatrajući da je cijena posljedica toga što Vlada svojih 19 posto nije odlučila prodati na burzi, već pregovara izravno s Molom, što je sve ostale potencijalne rivale zapravo odvratilo od natjecanja.
Slično razmišlja i Damir Gubić analitičar Adriatica Capitala, koji smatra da će upravo zbog nedostatka transparentnosti, odnosno, zajedničkog djelovanja MOL-a i Vlade, izostati OMV-ova ponuda. Gubić tako procjenjuje da neće biti snažnijeg odaziva na MOL-ovu ponudu, a jedan domaći anonimni analitičar izjavio je za SEEbiz kako bi zbog pritiska fondova ponuda mogla porasti.
Korektnim je u javnosti ponudu za sada tek ocijenio Davor Štern, nekadašnji direktor INA-e, za kojeg ona ne predstavlja iznenađenje, jer predstavlja srednju vrijednost tržišne cijene u posljednje vrijeme i odražava realnu vrijednost INA-e. Prema Šternu, većina dioničara INA-e će prihvatiti ponudu, iako on sam neće prodavati iz sentimentalnih razloga.
Iako su iz Fonda branitelja ranije demantirali špekulaciju kako neće prodavati ispod 4.000 kuna, da u Fondu branitelja nisu zadovoljni potvrdio je Dečak, a ostaje i činjenica da veliki institucionalni igrači koji su tjednima kupovali INA-u po 2.900 kuna sigurno ne mogu biti zadovoljni ponudom na 2.800 kuna. A ključ (ne)uspjeha ponude MOL-a upravo je u njihovim rukama.
Od ostalih zbivanja na burzi valja još spomenuti Hrvatski telekom, koji je bio u plusu od 0,3 posto (na 282 kuna), te Atlantsku plovidbu, čijim je dionicama, viješću o povećanju flote, cijena porasla za 0,8 posto na 2.401 kuna, piše SEEbiz.
|