Građane koji otplaćuju kredite uz valutnu klauzulu u eurima može veseliti iznaprosječno jačanje kune jer to ipak neznatno snižava iznose mjesečnih rata u kunama. Oni pak koji otplaćuju čiste kunske kredite bez valutne klauzule imaju olakotnu okolnost da su rate u kunama uvijek iste, a isti nominalni iznosi u kunama uslijed rastuće inflacije sve manje vrijede, piše Novi list.
Godišnju inflaciju od 2 do 3 posto zamijenile su stope od 7 ili 8 posto, što znači da je realni dug manji za oko 5 posto. Inflacija bankare, dakle, pogađa kao vjerovnike, a valutna klauzula kao igrače na deviznim tržištima koji su naprosto "tipovali" na pogrešnu valutu.
Unatoč svim olakotnim okolnostima, ipak nije vrijeme za podizanje kredita jer banke stalno povećavaju kamate upravo kako bi kompenzirale "štetu" koju trpe po osnovi inflacije i aprecijacije. Naravno, situaciju koriste i kao alibi za sve veću zaradu, odnosno "neopravdano" poskupljenje usluga.
Kako dio analitičara euro najesen vidi na samo 7 kuna (zbog očekivanog priljeva deviza i poruka iz središnje banke da ih neće otkupljivati), te zbog činjenice da će se inflatorna spirala vjerojatno zaustaviti puno teže nego to pretpostavlja poslovično optimistična Vlada, pred nama je novi val rasta kamata koje bi do kraja godine mogle u prosjeku porasti za 1 ili čak 2 postotna boda, ukoliko se pribroji utjecaj naknada i drugih troškova. To predstavlja mogući rast mjesečnih rata ponovno za nekoliko stotina kuna.
Budući da zbog inflacije, nažalost, padaju i realni dohotci, a ne samo krediti, potrošnja također usporava. Rast plaća u javnom sektoru, isplate duga umirovljenicima, prodaja dionica Ine, mogle bi dati novi zamah inflatornoj spirali, kao što su joj dale poticaj lani, kada se inflacija tek nazirala, ali se rasplamsala – tek poslije izbora, piše Novi list.
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
