U HNB-u ističu svoju zabrinutost zbog sve većeg rasta cijena, usporavanja gospodarstva, ali i plaća koje ne mogu pratiti povećanje istim tempom.
Gospodarski savjetnik Nezavisnih sindikata Goran Bakula smatra, a sa njim se slaže i ekonomski analitičar Damir Novotny, kako je jedini način za zaustavljanje inflacije uvođenje strukturnih promjena u hrvatsko gospodarstvo.
"Ubrzavanje inflacije u Hrvatskoj, iznad stopa rasta cijena u EU za koje su hrvatska ekonomija i hrvatski monetarni sustav čvrsto vezani, nije samo posljedica eksternih šokova (rast cijena prehrambenih roba i cijena nafte). U hrvatskom gospodarstvu postoje duboki strukturni problemi koji su omogućili, u situaciji ubrzavanja cijena izazvanog eksternim utjecajima, tzv. "prekomjerno povećavanje cijena", smatra Novotny.
Kao glavne strukturne probleme s kojima se Hrvatska suočava navodi nekonkurentnost domaće prehambeno-prerađivačke industrije i nedostatna proizvodnja hrane, nedovoljnu razvijenost kapaciteta za proizvodnju energije (rafinerijski kapaciteti, elektrane, alternativni izvori energije) i ovisnost o uvozu,oligopolizirano domaće maloprodajno tržište i (još uvijek) visoka razina zatvorenosti domaćeg tržišta hrane, energenata i komunalnih usluga, prekomjernu javnu potrošnju te visoku razinu javnog duga.
"Za borbu protiv inflacije, koja bi mogla obilježavati globalne ekonomske trendove u narednih 5-10 godina, Vlada mora razviti i provesti čitav spektar kratkoročnih mjera i dugoročnih ekonomskih politika koje ne bi imale samo antiinflacijski karakter već bi bile anti-stagnacijeske i imale bi za cilj ubrzavanje ekonomskog rasta", ističe Novotny.
"Za borbu protiv inflacije, koja bi mogla obilježavati globalne ekonomske trendove u narednih 5-10 godina, Vlada mora razviti i provesti čitav spektar kratkoročnih mjera i dugoročnih ekonomskih politika koje ne bi imale samo antiinflacijski karakter već bi bile anti-stagnacijeske i imale bi za cilj ubrzavanje ekonomskog rasta", ističe Novotny.Vlada o svim takvim problemima uopće ne progovara, niti posjeduje strategiju, već u pravilu čeka rješenja iz inozemstva, istovremeno se pravdajući globalnom situacijom.
Država bi trebala poticati upotrebu obnovljivih izvora energije, posebice na seljačkim gospodarstvima (bioplin), ali i u manjim poduzećima i domaćinstvima (sunčeva energija i dr.) kao što je slučaj u Njemačkoj, čime bi se dugoročno utjecalo na stabilnije cijene, kvalitetniju opskrbu i na okoliš.
Veliki gradovi imaju visoke prihode i slabu učinkovitost, pa bi morali kroz bolju učinkovitost i racionalnije poslovanje postizati svoje ciljeve, a ne povećanjem cijena komunalnih usluga ili otpuštanjem radnika, jer to nisu rješenja.
U gradskom, ali i u međugradskom prijevozu treba poticati upotrebu prirodnog plina (CNG), ili barem tekućeg naftnog plina (LPG), a smanjiti neracionalni i štetni uvoz čitavih flota autobusa na benzin i dizel, koji osim što štete proračunu grada, ujedno i zagađuju okoliš građana kojima su namijenjeni. Povezano s time, treba gradski javni promet poboljšati, kako bi građani što manje koristili vlastita prijevozna sredstva.
Čak bi i proizvodnja biogoriva mogla pomoći smanjenju potrebe za uvozom goriva. Pomogla bi i racionalnijem korištenju tla, posebice na površinama koje nisu iskorištene za poljoprivredne kulture, a mogle bi se iskoristiti, i biti potaknute poticajima države i boljom organiziranošću lokalne zajednice, koja mora pronaći svoj interes.
Potrebna je kombinacija kratkotrajnih i srednjoročnih mjera, upotreba samo jedne vrste mjera neće puno pomoći u borbi protiv inflacije. Sveobuhvatnost mjera koje ciljaju većoj učinkovitosti, boljem iskorištenju tla i energije i na kraju boljem standardu od iznimne je važnosti, jer će pomoći i učinkovitosti gospodarstva i kvalitetnijem življenju uz niže stope inflacije.
"Jednom kada je viša razina cijena postignuta, cijene ne rastu odmah potom dalje, ali utječu na cijene nekih drugih proizvoda i usluga, što za posljedicu ima višu stopu inflacije, koja se nakon nekog vremena i sama počne smanjivati do idućeg većeg vala poskupljenja. No, problem je što tako postignute više cijene proizvoda i usluga čine veliko opterećenje za obiteljski proračun, pa je jedini spas povećanje plaća čime se povećavaju i prihodi obitelji, i lakše podnose poskupljenja. Dugoročno gledano, stope inflacije će biti nešto više nego što je do sada bilo uobičajeno", upozorio je u razgovoru za SEE.biz Goran Bakula iz Nezavisnih sindikata Hrvatske.
|