Uostalom, rasprostranjeni rally, koji je koincidirao s uvrštenjem dionica HT-a u najvišu burzovnu kotaciju, iznjedrio je još sredinom listopada prošle godine aktualni all-time-high CROBEX-a od 5.393 boda. U međuvremenu je domaće tržište kapitala zadesio dramatičan odljev kapitala, anulirajući pozitivan učinak snažne potražnje koja je nesmiljeno gutala ponudu, u velikoj mjeri obilježivši 2006., a zatim i dobar dio 2007. godine. Dakle, u nepunih godinu dana došlo je drastičnog preokreta i promjene trenda koji bi bilo prilično naivno objašnjavati ovakvim ili onakvim fundamentima, jer je cijelu priču relativno lako svesti na odnos ponude i potražnje.
A stvari se po tom pitanju nisu nimalo promijenile (za razliku od prevladavajućeg trenda). Tržište je i onda i sada u značajnoj mjeri karakterizirao potpuni izostanak selektivnog pristupa (malih) investitora, koji su nudili sve karakteristike krda, mahnito kupujući, a zatim i prodajući dionice. Ovo potonje, naravno, isprovocirano je nizom faktora o kojima se već duže vremena nadugo i naširoko raspravlja, a posve je nebitno za pričicu koja bi trebala poslužiti kao uvertira u današnju trgovinu. Jer ono što doista bode u oči je upravo neselektivan pristup većine investitora, koji pak signalizira visoku averziju ulagača spram rizika, izazivajući blaži oblik alergije na bilo kakav spomen dionica.
S druge pak strane, nije zgorega prisjetiti se samo vremena kada je Središnja depozitarna agencija podatke o vlasničkoj strukturi tvrtki čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi ažurirala na tjednoj razini. Tada su se nestrpljivo iščekivali svježi podaci koji bi mogli baciti ponešto svjetla na aktivnost zvučnih imena na tržištu, bilo da se radi o agresivnim institucionalnim investitorima, boljim polovicama ili pak rodbini istaknutih igrača na tržištu. Umjesto rezultata poslovanja, koji se po svojoj prirodi mogu svrstati u skupinu lagging indikatora, podaci SDA i trade flow uporno su se koristili kao leading indikator, a povećanje vlasničkog udjela od strane nekog od istaknutih imena na tržištu kao jedan od pouzdanih kriterija pri izboru investicije.
A danas? Preporuke analitičara uglavnom bivaju popraćene zijevanjem, ili u nešto ekstremnijem obliku, gnjevnim komentarima ulagača, dok aktivnost institucionalnih investitora prolazi posve nezapaženo, omogućavajući istima da posve neometano, bez straha od značajnijeg rasta cijena, akumuliraju solidne količine traženih dionica. I dotični to koriste, utvrđujući svoje pozicije na tržištu. Doduše, srpanjski rast imovine u kategoriji domaćih dionica od strane obveznih mirovinskih fondova u određenoj je mjeri zasigurno posljedica intenzivnog rasta cijene dionica INA-e, čija je tržišna kapitalizacija samo tijekom minulog mjeseca uvećana za čak 15%. No realizacija transakcija na dnevnoj razini ne ostavlja mjesta dvojbama, jer igrači kojima likvidnost ne predstavlja ozbiljan problem već su neko vrijeme aktivni u selektivnom shoppingu, dok ostali više-manje - ravnodušno promatraju. Dakle, trend se promijenio, baš kao i raspoloženje, odnosno, navike ulagača, no tržište je još uvijek talac trenutno nepovoljnog odnosa ponude i potražnje, koji u nedostatku svježeg kapitala u prvi plan gura prodaju, piše SEEbiz.
|