Prilično tijesnu vezu između izvedbe CROBEX-a i globalno priznatih burzovnih indeksa, koja je u velikoj mjeri odredila zbivanja na hrvatskom tržištu kapitala, odavno je bilo lako prepoznati.
Štoviše, visok stupanj korelacije jasno se manifestirao produljenom korekcijom cijena domaćih dionica koja je u ovoj godini gurnula CROBEX duboko na negativan teritorij, te u uvjetima kronične nelikvidnosti zapravo pretvorila indeks Zagrebačke burze u vrlo jednostavnu funkciju globalnih zbivanja.
Pa ipak, potonja konstatacija teško može utješiti dio domaćih investitora koji već mjesecima zdvajaju nad sudbinom svojih portfelja, čeznutljivo promatrajući izvedbu burzovnih indeksa na razvijenim tržištima kapitala.
I zaboravljajući pritom činjenicu kako mnogi od tih indeksa imaju ono što CROBEX nema. A to je odgovarajuća izloženost robnim tržištima, čiji je boom nedvojbeno obilježio najveći dio prošle i prvu polovicu ove godine.
Bilo da se radi o naftnim, plemenitim i obojenim metalima, ili pak žitaricama, ulaganje u robe, pa makar i neizravno, putem dionica korespondirajućih sektora, pokazalo se iznimno profitabilnim, limitirajući eroziju vrijednosti brojnih burzovnih indeksa širom svijeta.
Za ilustraciju svakako može poslužiti usporedba londonskog FTSE 100 i frankfurtskog DAX 30 indeksa iz prvih šest mjeseci, u kojoj se lako dade uočiti svojevrsna divergencija, uvjetovana upravo činjenicom da se u sastavu FTSE 100 indeksa nalazi pregršt dionica rudarskih kompanija.
Suprotno tome, burzom u Frankfurtu dominiraju izdanja financijskih institucija (čija izvedba ne iziskuje nikakva dodatna obrazloženja), ili automobilske industrije, koja pak plaća ceh visokih (nabavnih) troškova sirovina.
Gledajući stvari iz te perspektive, ovogodišnju izvedbu domaćeg tržišta kapitala, k tome praktički i posve napuštenog od strane inozemnih investitora, puno je lakše protumačiti.
S druge pak strane, kada je u pitanju kretanje CROBEX-a, intenzitet negativnog trenda svakako valja promatrati i kroz usporedbu s drugim burzovnim indeksa, bio na regionalnoj, ili pak globalnoj razini.
U tom je slučaju (za razdoblje od prvih šest mjeseci) relativno lako uočiti i veće (ili barem podjednako velike) gubitnike. Ili barem shvatiti da u ovom trenutku ne postoji odgovarajući zaklon koji može ponuditi prikladnu zaštitu od višemjesečne dominacije pesimista. A da pritom uopće ne spominjemo fundamentalne valuacije velikog broja izdanja koje su samo tijekom prošle godine, na krilima dramatičnog priljeva svježeg kapitala na tržište i iznimno povoljnog momentuma, otišle nebu pod oblake, piše SEEbiz.