No najprije se moramo vratiti malo unazad, do sredine travnja, kada smo bili svjedoci drastične promjene raspoloženja ulagača i preokreta koji je potom uslijedio, zamijenivši prilično tmurnu sliku domaćeg tržišta kapitala. Na mahove iznimno intenzivan rast pojedinih izdanja, a zatim i CROBEX-a, čija je vrijednost u proteklih mjesec dana (u odnosu na ovogodišnji minimum) uvećana za čak četvrtinu, evidentno je izvukao na površinu određene količine svježeg kapitala.
Međutim, posljednjih se dana u javnosti svejedno povremeno provlači teza kako je oporavak lišen odgovarajuće razine likvidnosti, što, naravno, nije nimalo ohrabrujuća konstatacija. I ukoliko je točna, nedvojbeno poziva na oprez, jer slabiji rezultati u kategoriji obujma trgovine mogu ozbiljno ugroziti nastavak pozitivnog trenda, signalizirajući suzdržanost investitora, nesklonih agresivnijem nastupu na tržištu.
A dotična se teza najlakše može potkrijepiti (ili demantirati) konkretnim brojkama, ali tek nakon što se zagrebe malo dublje ispod površine. Tu prije svega valja navesti podatak kako dnevni prosjek u kategoriji redovnog prometa Zagrebačke burze od početka godine iznosi nešto više od 89 milijuna kuna. Ukoliko dotično vremensko razdoblje, sukladno izvedbi CROBEX-a, razdvojimo na downtrend (do 14. travnja) i uptrend (od 15. travnja), prosjek se u, nazovimo ga, negativnom razdoblju, tek neznatno penje, na 90,7 milijuna kuna, dok se u idućih mjesec dana spušta na 84 milijuna kuna.
klikni za veći prikaz
No to ni u kom slučaju ne može poduprijeti tezu o slabijoj likvidnosti. Jer paralelno s porastom indeksa i dionice su naprosto bivale skuplje, te jednak iznos kapitala sada zapravo podrazumijeva manji volumen i manje intenzivne promjene u vlasničkoj strukturi. I time dolazimo do ključnih činjenica. Naime, usporedbom prosječnog obujma trgovine, neovisne varijable lišene utjecaja cjenovnih oscilacija, u zadnjih mjesec dana, a u odnosu na prethodno razdoblje (od početka godine do 14. travnja), broj aktivnih izdanja koja su zabilježila pad (prosječnog) obujma trgovine dvostruko nadmašuje, uvjetno rečeno, dobitnike. Međutim, kada popis ograničimo na izdanja čija je tržišna kapitalizacija u mjesec dana uvećana za najmanje četvrtinu, dolazimo do posve suprotnog omjera - 3:1 u koristi dionica koje se mogu pohvaliti većim obujmom trgovine.
Zvuči konfuzno? Grafički prikazi možda mogu bolje objasniti odnos snaga. U priloženim tablicama, u kojima su najveći dobitnici promjene trenda na Zagrebačkoj burzi, a zatim i izdanja s najvećim prometom (izraženim, naravno, u kunama), uvjerljivu većinu čine upravo imena s većim volumenom tijekom uptrenda. Istodobno, na grafikonima koji prikazuju dva najveća dobitnika aktualnog oporavka, Zvijezdu (ZSE:ZVZD-R-A) i Viadukt (ZSE:VDKT-R-A), te po jednog predstavnika vrlo traženih brodara i građevinara, relativno je lako zamijetiti pravu eksploziju volumena koja je koincidirala sa završetkom korekcije. Orijentir u ovom slučaju predstavlja prosječan ovogodišnji volumen, i u usporedbi s tom brojkom, travanj i svibanj u sva četiri slučaja uvjerljivo negiraju tezu o slabijoj likvidnosti na tržištu, piše SEEbiz.eu/hr.
|