Jedan od najve ćih zagovornika jake kune predsjednik HGK Nadan Vidošević rekao je kako moramo biti svjesni da se tečaj formira doznakama iz inozemstva a ne tekućim radom u zemlji.
"Dakle, "ne" devalvaciji ali "da" paritetu kupovne moći. Tu su odgovorne i monetarna i fiskalna politika, dakle i HNB, i mi, i Vlada i parlament. Hrvatska se ne može preiokrenuti preko noći no mjerama udruženog djelovanja nju je polako moguće izvuči iz situacije u kojoj se sada nalazi," izjavio je Vidošević.
Inflacija je u Hrvatskoj, kao i u velikom dijelu svijeta, posljednjih nekoliko mjeseci uglavnom pod utjecajem kretanja cijena hrane i nafte. U veljači je u Hrvatskoj zabilježen mjesečni pad cijena ovih roba, što je odredilo i mjesečno smanjenje ukupnog indeksa potrošačkih cijena.
klikni za veći prikaz
Deficit tekućeg računa je u potpunosti bio pokriven neto priljevom sredstava na osnovi izravnih ulaganja (3,4 milijardi eura), što nije zabilježeno od 2001. godine. To je izuzetno povoljna činjenica, no nju kvari vrlo nepovoljna struktura izravnih ulaganja koja su bila velikim dijelom posljedica dokapitalizacije financijskog sektora i koja će se teško u istoj mjeri ponoviti slijedeće godine. Ipak, na osnovi inozemnih ulaganja je u Hrvatsku priteklo rekordnih 3,6 milijardi eura te je njihov udio u BDP-u dosegao isto tako rekordnih 9,7 posto.
Vidošević je upozorio i na činjenicu kako deformacija gospodarske strukture Hrvatske nije nastala preko noći. Nadodao je i kako bi trebalo poslušati preporuku MMF-a da svaki dodatni ostvareni prihod Vlada zadrži te deficit spusti na jedan posto.Vidošević je izjavio kako ino dug treba hitno smanjiti.
"Jasno je kako će cijene hrane i energenata nastaviti rasti. Prije samo dvije godine neki su Engdahla koji je predviđao cijenu nafte od 100 dolara po barelu nazivali luđakom. Danas se nalazimo pred povijesnom prekretnicom da barel stremi prema 150", dovršio je Vidošević
Prosječni srednji tečaj kune prema zajedničkoj europskoj valuti je tijekom ožujka imao blagi trend rasta, tako da je kuna na kraju mjeseca vrijedila 0,3 posto više nego na kraju veljače.
Vrijednost eura je ipak ostala na nešto višoj razini od 7,23 kune kolika je bila početkom veljače pa HNB nije intervenirala na deviznom tržištu, ali je drugim instrumentom upravljanja likvidnošću (redovitim obratnim repo aukcijama) veći dio mjeseca ograničavala plasman kuna u odnosu na potražnju. Na zadnjoj aukciji na samom kraju mjeseca potražnja za kunama je ipak smanjena pa je HNB prihvatila cijeli iznos pristiglih ponuda za repo aukciju.
Na kraju 2007. je dug središnje države iznosio 111,8 milijardi kuna, odnosno 3 posto više nego godinu dana ranije. Tijekom godine dug je povećan za 3,2 millijarde kuna pri čemu je unutarnji dug povećan za 3,5 milijardi kuna, dok je istodobno inozemni dug smanjen za 239 milijuna kuna. Na kraju 2007. godine je bruto inozemni dug iznosio 32,9 milijardi eura što je 12,5 posto više nego godinu dana ranije.
Ohrabrujuće je što je u odnosu na prethodnu godinu usporena godišnja stopa rasta inozemnog duga za 1,2 postotna boda zahvaljujući restriktivnim mjerama HNB-a te nastavku fiskalne konsolidacije države. Tijekom 2007. godine bruto inozemni dug je povećan za 3,7 milijardi eura pri čemu je najviše porastao dug ostalih domaćih sektora (za 3,9 milijardi eura) te dug vlasnički povezanih poduzeća putem inozemnih izravnih ulaganja (za 1,1 milijardu eura). Istodobno, kako piše SEEbiz.eu/hr, inozemni dug banaka je smanjen za 1,3 milijarde eura, a neznatno je smanjen i dug države (za 4,7 milijuna eura).
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
