Profesor Charles Handy ugledni je autor, pionir edukacije menadžera u Velikoj Britaniji, suosnivač i dugogodišnji predavač na London Business School.
Njegov doprinos znanosti menadžmenta lijepo opisuju riječi Worrena Bennisa, svjetskog autoriteta za liderstvo: "Ako je Drucker zaslužan za stvaranje znanosti menadžmenta, a Tom Peters za njezinu popularizaciju, tada je Charles Handy zaslužan za pridodavanje filozofske profinjenosti i rječitosti koja je nedostajala na tom području".
U knjizi "Novi Alkemičari" (The New Alchemist) čiji nas naslov neće odmah asocirati na biznis, poduzetništvo, liderstvo i menadžment, Handy proučava odabrane metaforičke "alkemičare", u stvari poduzetnike u različitim gospodarskim sektorima, koji su uspjeli stvoriti "nešto iz ničeg" i odgovara na pitanja: Što pokreće i motivira takve ljude? Koja je njihova uloga u poslovnom svijetu? Na koji način ih zajednica može podržati?
Knjiga istražuje kreativni poduzetnički proces kroz iskustva i dostignuća 29-orice izabranih poduzetnika u Londonu. Neki su od njih poznati u poslovnim krugovima, a drugi nisu. (Bob Ayling, Richard Brenson, Terence Conran). Napisana je kako bi potaknula inovativnost u ljudima.
Handy u svom istraživanju proučava različite poduzetnike iz cijelog svijeta i različitih sektora, "normalne ljude" s kojima se svi možemo poistovjetiti, a ne samo popularne heroje te zaključuje kako se kreativni ljudi nastoje spojiti s drugim kreativcima, te da su zbog toga "klasteri alkemičara" fenomen urbanih sredina.
Uvodi pojam "alkemija" umjesto "poduzetništva" kako bi bolje opisao duh vremena u kojem živimo navodeći nas da promislimo o novim mogućnostima koje se čovjeku otvaraju, o tome kako postoji nešto savršeno u životu samom, kako doslovce možemo "sanjati snove i učiniti ih stvarnim". Govori nam o toj preobrazbi, transformaciji, magiji, te "alkemičare" (uspješne poduzetnike) opisuje kao posebne pojedince koji razmišljaju o stvarima koje ne postoje i koje bi željeli promijeniti. Opisuje ih kao "ljude koji uspijevaju ideje pretvoriti u stvarnost", kao "'sanjare' koji maštu koriste za ostvarenje izuzetnih postignuća".
Handy velike organizacije uspoređuje sa "slonovima" a male organizacije i individualne poduzetnike sa "buhama", naglašavajući tom metaforom poželjnu stabilnost slonova ali i superiornost "buha" u konkretizaciji ideja, odnosno inoviranju. "Slonovi" raspolažu resursima, dosegom i opsegom, sposobni su novim idejama pridodati značaj što "buhe" ne mogu te ih zdrava gospodarstva trebaju upravo zbog te sposobnosti djelovanja u "velikim razmjerima".
No, problem nastaje kada "slonovi" izgube kreativnu i poduzetničku usmjerenosti. Tada nam alkemija "buha" unutar "slonova" postaje životno važna. Ovdje je potrebno ukazati na odnos kreativnosti i učinkovitosti gdje je učinkovitost veliki neprijatelj kreativnosti.
"Buhe", kreativni i inovativni pojedinci teško se uklapaju u učinkovite i sređene organizacije. Njihovi snovi nisu uvijek ispravni, "buhe" često griješe a u sređenoj organizaciji greške se kažnjavaju. U pravilu su to neobični ljudi čija razmišljanja ne prate uobičajene obrasce. Kompanije ih zbog toga nastoje smjestiti u "rezervate" i osigurati im na taj način slobodan prostor za rast i razvoj.
No, istraživanja Charlesa Handya su pokazala da se ideje koje nastaju u "rezervatima" vrlo teško vraćaju u organizacijsku svakodnevnicu. Bez lidera na svim razinama strukture zainteresiranim za implementaciju "alkemije" uspjeh je nemoguće ostvariti.