Svi vjerujemo da ljudi zaista jesu naše najveće bogatstvo, da su znanje i inteligencija jesu ključne konkurentske prednosti poduzeća, da etički principi zaista utječu na stvaranje vrijednosti.
Život i rad u današnjoj kompleksnoj, promjenljivoj i međuzavisnoj poslovnoj okolini budi u svakome od nas neka važna pitanja:
1. Koliko nas alati i poslovni modeli koje koristimo podržavaju u novom načinu razmišljanja?
2. Kako možemo usklađivati izjave poput 'ljudi su naše najveće bogatstvo' s našim bilancama u kojima se oni iskazuju samo kao pasiva i trošak?
U današnje vrijeme svi vjerujemo da ljudi zaista jesu naše najveće bogatstvo, da znanje i inteligencija jesu ključne konkurentske prednosti poduzeća, da etika i etički principi zaista utječu na stvaranje vrijednosti te da kultura zaista jeste ključni čimbenik uspjeha neke organizacije. Usprkos tome, uhvaćeni smo u "zlatne lisice" biznisa, financijskih i ekonomskih modela i okvire koji nas stalno usmjeravaju u pogrešnom pravcu.
Pažljivim promatranjem možemo uočiti da su doslovno svi poslovni i ekonomski modeli u upotrebi, jednako kao i menadžerski alati, ostaci industrijskog doba. Stalno se susrećem s frustriranim menadžerima i liderima koji uvijek iznova pokušavaju upotrebljavati upravljačke alate i metode koji u novoj ekonomiji jednostavno više ne funkcioniraju.
Stručnjaci su nova vremena nazvali različitim imenima: Nematerijalna ekonomija, Ekonomija znanja, Ekonomija iskustva, Ekonomija ideja. Bez obzira kako ju nazivali, nova ekonomija zahtijeva usvajanje potpuno novih pravila poslovanja i korjenito preispitivanje korporativnih vrijednosti i poslovnih modela. U međuvremenu su se razvili novi pristupi stvaranju vrijednosti kao npr.:
1. Intelektualni kapital (intellectual capital)
2. Dodana vrijednost znanja (knowledge value added)
3. Sustav uravnoteženih ciljeva (balanced scorecards)
Navedeni novi pristupi manji su dio cjelokupnog spektra najznačajnijih promjena poslovnih i ekonomskih modela od doba Industrijske revolucije. Analitičke metode koje koristimo nisu dostatne za razumijevanje kompleksnih procesa stvaranja vrijednosti u okvirima nove ekonomije.
Poslovni svijet današnjice već je prihvatio novi način razmišljanja koji pozornost usmjerava na nematerijalne kategorije poslovanja i intelektualni kapital, te predstavlja najnoviju, iako vjerojatno samo prolaznu, fazu evolucije zapadnjačke misli od Kartezijanskog mehanicističkog svjetonazora baziranog na Newtonovoj fizici prema mnogo dinamičnijem svjetonazoru nastalom na spoznajama kvantne fizike, teorije kompleksnosti, biheviorističkih znanosti i živućih sustava.
Pojedinci koji pomažu kompanijama uvesti ove nove ideje u svakodnevnu praksu ubrzo nailaze na paradoksalnu situaciju: osjećaju se zarobljenima unutar dva različita svijeta. Čini im se kao da jednom nogom čvrsto stoje u korporativnom svijetu kojim dominira tradicionalna menadžerska praksa posljednjih desetljeća, a drugom u novim, stalno promjenljivim i još uvijek "nejasnim" vodama nematerijalnih poslovnih kategorija i znanja koji čine nove ekonomske temelje svake organizacije. U stvaranju nove ekonomske misli jasno se uočavaju obje perspektive.
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
