Otvaranje komunikacijskih kanala zahtijeva stvaranje radne atmosfere koja će osigurati prostor za otvoreno iznošenje ideja i razmatranje potencijalnih mogućnosti i posljedica.
Lideri organizacija stalno naglašavaju važnost njegovanja i podržavanja stvaralačkog procesa na radnom mjestu. Usprkos tome, okruženje u kojem ljudi rade obično je obilježeno nadmetanjem i međusobnom konkurencijom djelatnika što negativno utječe na slobodnu razmjenu ideja.
Glenna Gerard, koautorica knjige Dialogue at Work: Skills for Laveraging Collective Understanding, upućuje na važnost vještog korištenja dijaloga kako bi se premostio spomenuti jaz:
"Postoji li mogućnost da iskoristite moju ideju bez da mi priznate zasluge, postoji li mogućnost da me ismijete zbog moje ideje, postoji li mogućnost da otvorenim iznošenjem vlastitog razmišljanja ugrozim karijeru... tada ću vjerojatno stvoriti 'prihvatljivu' sliku onog što mislim i onog što jesam."
Otvaranje komunikacijskih kanala zahtijeva stvaranje radne atmosfere koja će osigurati prostor za otvoreno iznošenje ideja i zajedničko razmatranje potencijalnih mogućnosti i posljedica skrivenih iza tih ideja.
To ne znači da kroz proces dijaloga tražimo sličnosti ili pak nastojimo stvoriti homogenost; misli se na kultiviranje odnosa kojim se poštuju i uvažavaju različitosti koje se zatim koriste na kreativan način.
"Za kvalitetu dijaloga ključno je 'vidjeti' razgovor kao vrstu eksperimenta", tvrdi Glenna. "Ako eksperiment poluči vrijedne rezultate, naučeno možemo koristiti kao dodanu vrijednost u budućim aktivnostima."
Potrebno je stvoriti prostor za suspenziju urođene potrebe potvrđivanja vlastitih ideja i umjesto toga se usmjeriti na razumijevanje različitih perspektiva i načina na koji različite perspektive kataliziraju nove ideje.
Većina ljudi je sudjelovala u konverzacijama u kojoj sudionici ravnopravno participiraju i slobodno iznose svoja mišljenja, te nam je stoga svima poznato na koji način se doprinosi kreativnom iskustvu.
Na žalost, u radnom okruženju rijetko se koristimo takvim iskustvom jer:
* zaboravljamo na njega
* nemamo vremena
* osjećamo neku vrstu prijetnje
Kako se može stvoriti i njegovati otvorenost i suradnja koji podržavaju efektivni dijalog?
U svojoj knjizi Dialogue at Work, autorica Glenna Gerard iznosi razmišljanja o vještinama koje unapređuju kvalitetu dijaloga:
1. aktivno slušanje (traganje za razumijevanjem, promatranje "velike slike", neprekidanje)
2. suspenzija sudova (zamjećivanje, bez iznošenja osobnih sudova)
3. identifikacija pretpostavki (osvješćivanje i preispitivanje skrivenih pretpostavki o tuđim pogledima)
4. istraživanje (znatiželja i propitivanje kako bi se razjasnilo tuđe gledište)
5. reflektiranje ("stvaranje u vremenu" i "vrijeme mira" za razmišljanje oslobođeno pritiska donošenja brzih odluka)