Od 1. srpnja 2008. oko 2,15 milijuna potrošača trebat će odlučiti hoće li i dalje ostati vjerni HEP-u ili će izabrati nekog drugog dobavljača. To bi moglo donijeti i poskupljenja.
Time će Hrvatska dostići EU, čije će tržište biti potpuno otvoreno 1. srpnja ove godine, piše Vjesnik.
Hrvatski operater tržišta energije nedavno izdvojen iz HEP-a, a predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak je najavio da će iduće godine HEP biti izložen oštroj konkurenciji na tržištu, jer postoji relativno veliki broj zainteresiranih opskrbljivača.
Međutim, neke strane kompanije analiziraju koliko im se uopće zasad isplati ulaziti u taj posao jer su HEP-ove cijene zbog državne kontrole još uvijek nerealne, pa je teško dati konkurentniju ponudu.
Osobito u situaciji kad su zbog porasta cijena goriva za termoelektrane i nedostatnih proizvodnih i prijenosnih kapaciteta znatno porasle cijene struje na europskom tržištu, piše Vjesnik.
Zasad u povlaštene potrošače spada 113 najvećih kupaca, koji su u 2005. potrošili više od devet gigavatsati, a od 1. srpnja 2007. dobavljača će moći birati svi kupci, osim kućanstava.
Kako će sredinom 2008. povlašteni status steći i gotovo dva milijuna kućanstava, povlašteni kupac morat će u roku od šest mjeseci sa izabranim opskrbljivačem zaključiti ugovor o opskrbi.
Iznimno kućanstva i poduzetnici s manje od 50 zaposlenih i manje od 70 milijuna godišnjeg prihoda mogu na svoj zahtjev ostati u sustavu javne usluge kao tarifni kupci i kupovati struju po reguliranim uvjetima i tarifnim sustavima u kojima cijenu određuje Vlada.
Važan dio ugovora koji će povlašteni kupci sklapati s opskrbljivačem bit će uz sigurnost isporuke i cijena struje jer će sve tvrtke koje će je prodavati na liberaliziranom tržištu same određivati cijenu.
Zato stručnjaci najavljuju da bi liberalizacija tržišta mogla, barem u početku, umjesto očekivanog pojeftinjenja donijeti i poskupljenje tog energenta u zemljama u tranziciji. Osobito ako cijene goriva za elektrane i struje na europskom tržištu nastave dosadašnji ubrzani rast.
Liberalizacija tržišta katkad može dovesti i do raspada elektroenergetskog sustava, piše Vjesnik.
Naime, zbog konkurencije elektroenergetske kompanije nastoje smanjiti troškove pa nedovoljno, u odnosu na sve veće potrebe, ulažu u gradnju i održavanje elektrana i elektromreže orijentirajući se na kupovinu jeftinih viškova struje na tržištu kojih često nema dovoljno.
Osim toga, zbog sve većeg broja uključenih tvrtki otežano je vođenje elektroenergetskih sustava i smanjena njihova sigurnost pa u svijetu sve češće dolazi do raspada sustava, piše Vjesnik.