Plijesan može uzrokovati otežano i plitko disanje, začepljenje nosa i sinusa, pečenje, suzenje ili crvenilo oka, suhi kašalj, upalu grla i nosa te osip ili nadraženost kože. Vlagu ste sakrili gipsanim pločama?
Početkom 2002. tek otvoreni, svježe uređeni Muzej suvremene umjetnosti u Stockholmu bio je zatvoren kako bi ga se očistilo od plijesni. Sanacija objekta stajala je otprilike četiri milijuna eura! Sličnih situacija sve je više i više. Zašto je taj problem tako čest u zadnje vrijeme? Dva su glavna razloga za to: građevinski materijali i način gradnje.
Gipsane ploče U proteklih nekoliko desetljeća u građevinarstvu se koriste materijali koji su podložniji nakupljanju plijesni. Jedan primjer su gipsane ploče, koje se često rade od nekoliko slojeva kartona povezanih čvrstom gipsanom jezgrom. Jezgra zadržava vlagu. Ako ovaj materijal dugo vremena ostane vlažan, spore plijesni počet će klijati i rasti, a hranit će se kartonom iz ploča.
Loš protok zraka
Plijesan obično smeta osobama...
...koje imaju problema s plućima (naprimjer astmatičarima), osobama koje imaju alergije, onima koji su preosjetljivi na kemikalije, kojima je imunološki sustav oslabljen i poljoprivrednicima koji su izloženi velikim količinama plijesni. Mala djeca i stariji mogu također biti osjetljivi na plijesni.
Promijenio se i način gradnje. Do promjena je došlo zbog nastojanja da se uštedi energija tako što se smanjivao gubitak topline zimi i sprečavao ulazak topline ljeti i tako što se sprečavao protok zraka. Zato se u današnje vrijeme vlaga duže zadržava u objektu, što pogoduje rastu plijesni. Postoji li rješenje ovog problema?
Istjerajte vlagu Plijesni ćemo se najlakše riješiti, ili ćemo je svesti na najmanju moguću mjeru, ako unutrašnjost objekta i fasada budu čiste i suhe te ako unutar objekta nema vlage.
Ukoliko se vlaga negdje nakuplja, odmah osušite taj dio i sanirajte ga kako ne bi došlo do ponovnog nakupljanja vlage. Naprimjer, neka vam krov i oluci budu čisti i u dobrom stanju. Osim toga, neka drenaža oko objekta bude kvalitetno napravljena tako da se voda ne nakuplja oko temelja.
Ukoliko imate klima-uređaj, pazite da se voda neometano cijedi iz njega.
Glavno je, dakle, spriječiti nakupljanje vlage. Bez vlage nema ni nakupljanja plijesni.
Stvar može biti vrlo opasna ima li se na umu da je najopasnija danas poznata kancerogena tvar aflatoksin – otrov koji stvaraju plijesni. U samo jednoj azijskoj zemlji svake godine od trovanja aflatoksinom umre 20.000 ljudi. Ova smrtonosna tvar koristi se za izradu suvremenog biološkog oružja.
Međutim, u svakodnevnom životu simptomi izloženosti običnim plijesnima nisu tako opasni po zdravlje, ali su iritantni. "Većina plijesni, čak i one koje imaju neugodan miris, nije štetna", stoji u biltenu UC Berkeley Wellness Letter.