O knjizi Zapisi iz treće kulture
Zapisi iz treće kulture Darka Polšeka popularne su refleksije o ekonomiji, politici, demokraciji, kulturi, znanosti, sadašnjem i budućem stanju društava, o djelima istaknutijih suvremenih mislilaca – Davida Landesa, Antonia Damasia, Danieta Golemana, Carla Sagana, Davida Stovea, Johna Horgana, Michaela i Thomasa Friedmana, Imre Lakatosa, Francisa Fukuyame, Paula Grossa, Normana Levitta, Karla Poppera, Petera Sallowaya, Olivera Sacksa, Jeremyja Rifkina, Jareda Diamonda i drugih autora, pripadnika tzv. treće kulture.
Treća kultura je kultura koja pomiruje "prvu", popularno-književnu i društvenjačku, i "drugu", suhu, apstraktnu, nejasnu i manje popularnu "prirodnjačku".
Na tragu spomenutih autora, Polšek obrađuje brojne teme – bogatstvo naroda, liberalnu politiku, gensku tehnologiju, trgovinu organima, kalendar, siromaštvo, korupciju, demografiju, znanstvene psine, animalni magnetizam, umjetnu inteligenciju...
Osim kao ilustraciju mozaika ideja i znanstvenih sudbina, knjigu je moguće čitati i kao intelektualni dnevnik. U Zapisima iz treće kulture kompendij tuđih ideja postao je dijelom autorova intelektualna autobiografija.
Knjigu je u tiskanom obliku 2003. godine objavio Jesenski i Turk.
O autoru
Darko Polšek, sociolog i filozof, rođen je 1960. godine u Zagrebu. Predaje na Studiju antropologije na Filozofskome fakultetu i viši je znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.
Bio je Fulbrightov stipendist, stipendist DAAD-a u Heidelbergu, OAD-a u Grazu i St. Catherine's Collegea u Oxfordu.
Bio je organizator seminara o Karlu Popperu i Friedrichu Hayeku na Central European University u Budimpešti.
Voditelj je međunarodnoga poslijediplomskoga seminara Sociology of the Sciences na IUC-u u Dubrovniku od 1995. i pročelnik Odjela za sociologiju Matice hrvatske. Bio je pomoćnik ministra znanosti (2000.–2001.).
Autor je više samostalnih knjiga, kao što su znanstvenopopularne knjige: Rađanje nacije i Zapisi iz treće kulture, te filozofske knjige: Pokušaji i pogreške (o Karlu Popperu), Peta Kantova antinomija (o "edinburškoj školi" u sociologiji znanosti) i Aporije realnoga (o Nicolaiu Hartmannu).
Bio je i urednik sljedećih knjiga: Sociobiologija, Društveni značaj genske tehnologije (u suradnji s Krešimirom Pavelićem), Sociologija znanstvene spoznaje, Vidljiva i nevidljiva akademija i Evolucija društvenosti (u suradnji s Josipom Hrgovićem).
O knjizi Zid i fotografije kraja
Postupci kojima se fragmenti lirskog dnevnika opskrbljuju dragocjenim odmakom, razvijaju se i obogaćuju, u odnosu na ranije autorve pjesme, u zbirci Zid i fotografije kraja.
Doživljajni subjekt distribuiran je u već manje ili više upoznate svakodnevne ambijente: posao, otok, obitelj, gradski prizori, unajmljeni stan, putovanja, zavičajni seoski predjeli, prijateljski odnosi, "posteljni sektor", iskustva lektire, snovi.
U toj nenaručenoj raspršenosti uloga, međutim, interferencije se ne daju isključiti, življenje se raznosmjerno tekstualizira. To ostavlja biljeg nedovršenosti na zapisima koji se međusobno dozivaju na manje ili veće udaljenosti.
Mićanovićev ispovjedni subjekt pokazuje sada znatno manje nezabrinute slobode u žanrovskom kretanju svoje evokacije. Često ona izmiče rastrojenoj i omamljenoj svijesti izloženoj neprekidnim osjetilnim udarima. U toj perspektivi novu funkciju dobiva tradicionalni pjesnički postupak ponavljanja što ga Mićanović rado i često proigrava na svim razinama: slova, sloga, riječi, rečenice. Stiha ili bloka stihova.
Ono se sad pojavljuje kao neko čekićanje subjekta iskazivanja po opijenoj, otežaloj evokativnoj svijesti ne bi li se polučilo toliko potrebno pribiranje. Ali to u pravilu ne uspijeva i vrtnja se nastavlja osim ako, kao u simptomatičnoj završnoj pjesmi, ne urodi poantiranim "mmmmmucanjem poraza". [...]
Sažimljući mogli bismo reći da Mićanović u zbirci Zid i fotografije kraja od naslova nadalje provodi razudbu lirske subjektivnosti u sva tri temeljna odvjetka njezine mreže: doživljajnom subjektu, ispovjednom subjektu i subjektu iskazivanja, konstituirajući tu subjektivnost kao istovremeno decentriranu i amalgamiranu teksturu silnica. Knjigu je u tiskanom obliku 1989. godine objavio Izdavački centar Rijeka.
O autoru
Miroslav Mićanović rođen je 1960. godine u Brčkom. Živio u Gunji. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Objavljuje pjesme, priče i eseje. Tekstovi su mu uvrštavani u različite antologije, izbore, preglede i prevođeni na slovenski, ukrajinski, litvanski, mađarski, poljski, španjolski, njemački i engleski.
Sastavio s H. Pejakovićem izbor iz suvremenoga hrvatskog pjesništva Les jeunes Croates (Migrations, Pariz, 1989), s B. Čegecom pregled hrvatskoga pjesništva osamdesetih i devedesetih Strast razlike, tamni zvuk praznine (Quorum, Zagreb, 1995), uredio s R. Simićem izbor Mlada hrvatska poezija (Apokalipsa, Ljubljana, 2000).
Tekstom Čovjek koji je obitelji nosio kruh sudionik projekta Posao dvanaestorice, romani u nestajanju (Quorum, Zagreb, 1998).
Objavio pjesmu Job kao zasebni grafički list u dvojezičnom izdanju, u prijevodu D. Karamana na njemački i s grafikom M. Vejzovića.
Tijekom 2001/2002/2003. godine objavljivao u subotnjem kulturnom prilogu Jutarnjeg lista kolumnu Jednosmjerna ulica, kritičkim tekstovima o suvremenoj hrvatskoj pjesničkoj produkciji pisao u Vjesniku tijekom 2005/2006. u kolumni Utjeha kaosa.
Dobitnik nagrada Duhovno hrašće 1998. za knjigu pjesama Zib i Fran Galović 2004. za knjigu priča Trajekt.
Autor antologije suvremenoga hrvatskoga pjesništva Utjeha kaosa (Zagreb, 2006). Urednik je časopisa Quorum i biblioteka u izdavačkom poduzeću Naklada MD.
Objavio: Grad dobrih ljudi, knjiga pjesama CDD, Biblioteka Quorum, Zagreb, 1984; DPKM, besplatna elektronička knjiga, Zagreb, 2005; Četiri dimenzije sumnje, knjiga kritičkih tekstova, koautor s J. Matanović, V. Bogišićem i K. Bagićem, CDD, Biblioteka Quorum, 1988; Zid i fotografije kraja, knjiga pjesama, Biblioteka Dometi, ICR, Rijeka, 1989; More i prašina, grafičko-pjesnička mapa, s grafičarkom V. Zelenko, Zbirka Biškupić, Biblioteka Gradus, Zagreb, 1991; Zib, knjiga pjesama, Edicija Meandar, knjiga 26, Meandar, Zagreb, 1998; 2001; Nitko ne govori hrvatski / Personne ne parle croate, dvojezično hrvatsko-francusko izdanje, izbor iz poezije, s B. Čegecom, I. Prtenjačom, Meandar, Zagreb, 2002, 2003; Trajekt, Jednosmjerna ulica I, knjiga priča, Meandar, Zagreb, 2004; Tri krokodila, knjiga priča, sa S. Karuzom, B. Čegecom, Edicija Sretne ulice, Meandar, Zagreb, 2005, Zapadni kolodvor, Jednosmjerna ulica II, Edicija Meandar, knjiga 106, Meandar, Zagreb, 2006.
Više:
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
