Vincent van Gogh oduvijek je želio postati crtač i ilustrator, a to je neko vrijeme i bio, prije nego što će revolucionirati slikarstvo.
"Crtež je bio vodilja njegova cjelokupnog stvaralaštva", objašnjava direktor Albertine Klaus Albrecht Schröder.
Pedesetak slika i preko stotinu crteža iz amsterdamskog Van Gogh Museuma, te šezdesetak drugih europskih i američkih muzeja i privatnih zbirki, na jesen će se moći razgledati u Beču.
Oni dokumentiraju odnos između Van Goghovih crteža i slika, te, posebice među ranijim radovima, otkrivaju dosad nepoznata blaga.
Umjetnikov crtački i slikarski opus dosad su se uvijek prikazivali odvojeno, ističe Schröder.
Čak i kao slikar, nastavlja direktor Albertine, čiji je deklarirani cilj "predstavljanje grafičke umjetnosti na jednakoj razini s ostalima", Van Gogh je, međutim, pred očima neprestance imao estetiku, formu i govor crteža.
Tijekom kratkotrajnog stvaralačkog perioda, Van Gogh je napravio oko 850 slika i 1200 crteža.
Uz mnoge slike postoji više nacrtanih verzija, koje, kako naglašava Sjraar von Heugten iz amsterdamskog Van Gogh Museuma, "nisu studije za slike, već zasebna djela, koja sa slikama stoje u neprestanom dijalogu, u kojem umjetnik, zapravo, diskutira sam sa sobom".
Četiri put pojavit će se tako na bečkoj izložbi slikarov Zuave iz 1888., između ostalog i kao slika.
Slični dijalog izložba uspostavlja i između slikareva Autoportreta i njegovih rijetkih verzija načinjenih olovkom, te na primjeru još nekih poznatih djela kao što su Žetva ili Ribarski čamci na obali u Les-Saintes-Maries-de-la-Meru.
Izložba u bečkoj Albertini, koja ujedno predstavlja prvi austrijski izložbeni projekt posvećen Van Goghovu stvaralaštvu nakon pedeset godina, ostaje otvorena do 8. prosinca.
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
