Knjigu Sve do Srca Svijeta 2002. godine u tiskanom obliku objavila je Naklada MD, a Pismo iz Sankt Peterburga 2006. Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić iz Karlovca.
O knjigama
Poput legendarnih engleskih jezerskih pjesnika, ime Blaisea Cendrarsa u kanonu francuske književnosti stoji uz bok Célineu, Proustu i Genetu kao jedan od vrhunaca europskog modernizma.
Kozmopolitska, mimetska, pustolovna, skitnička, izmaštana, polaroidna, posuđena, ishodana… – Cendrarsova se poezija sada obraća čitatelju možda i prijateljskije negoli u vrijeme nastajanja početkom 20. stoljeća.
Duboko vjerujući u smisao pjesničkog pothvata, Blaise Cendrars je ozbiljivši vlastitu maštu uspio izmaštati novu zbilju, a sve uz romantičarski zanos dostojan legendarnih engleskih jezerskih pjesnika.
Elastičnost i uvjerljivost njegova izraza održali su ga itekako svježim i uzbudljivim i danas kada ga po drugi put imamo prilike podrobnije upoznati u hrvatskom prijevodu vrsnog pjesnika Tomice Bajsića.
Bajsićev izbor iz njegova pjesništva obuhvaća više od tri četvrtine opusa, što knjigu Sve do Srca Svijeta čini iznimnim književnim događajem.
Damir Šodan
Irena Lukšić se u hrvatskoj književnosti pojavila početkom 80-ih godina radovima koji su stilski gravitirali tzv. prozi u trapericama, odnosno, mladoj urbanoj književnosti koja se nastojala osloboditi teškog zagrljaja egzistencijalizma i socrealističke servilnosti.
Početkom 90-ih godina pak njen se izraz tražio u jeziku, u citatima rukopisa koji su obilježili svjetsku riznicu kulture.
Sad, početkom novog tisućljeća i stoljeća, ona se ponovno vraća tradicionalnom izričaju. Pismo iz Sankt Peterburga ima sve odlike tradicionalnosti: jasan i precizan izraz, priču koja teče, situacije koje dodiruju "tipičnost", laku identifikaciju s velikim krugom različitih profesionalnih i društvenih skupina.
Ishodište priče tiče se Slavističkog kongresa u Osijeku: tamo se na nekoliko dana zajedno nađu brojni znanstvenici iz Hrvatske i svijeta, koje ne povezuje samo struka i pogled na svijet, nego i niz tema iz prošlosti koje se – slučajno ili ne – osvješćuju upravo na znanstvenom skupu.
Posebnu pozornost privlače junaci iz slavenskih zemalja, kojima je nevidljiva poveznica bila vrijeme i društveno-politička sudbina.
Tako pred nama "paradiraju" jezikoslovci i kulturolozi iz Hrvatske, Rusije, Poljske i Slovenije, dok s druge strane – i u znatno manjem broju – dolaze teoretičari književnosti iz Estonije, Norveške i drugih neslavenskih država.
Premda su u prvom planu zanimljivi fabularni meandri, ovaj roman čitatelja uvlači u duboki intelektualni i emocionalni angažman.
Nada Eleta
O autorima
Blaise Cendrars, francuski pjesnik i pripovjedač švicarskog podrijetla. Kao 15-godišnjak otišao od kuće i putovao Rusijom, Kinom i Bliskim istokom.
Od 1913. živio uglavnom u Parizu. Javio se poemama Transsibirska proza ili mala Jeanne od Francuske (1913), u kojima opisuje putovanje na Daleki istok služeći se pokretnim, gotovo filmskim kadrovima, koje prepleće s raznim asocijacijama, osobito na Pariz.
O svojim lutanjima kontinentima pisao je u Dokumentarcima (1924). Iste teme se pojavljuju i u romanima Zlato (1925) i Putovati naokolo (1948), koji se odlikuju brzim ritmom te bogatstvom događaja i likova.
Hiperrealist po nekim elementima svojeg izraza, uzdiže se i do oniričkih i alegorijskih vizija govoreći o čovjekovoj samoći pred smrt.
Njegovi mnogobrojni autobiografski zapisi kao što je Opasni život (1938) znatno su utjecali na suvremenike.
Irena Lukšić rođena je 1953. godine u Dugoj Resi. Diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Objavljuje romane i pripovijetke.
Neke pripovijetke je objavila i na engleskom, njemačkom, slovenskom i turskom. Zastupljena u antologijama. Oglede o svakodnevnom životu objavila u knjizi Katalog važnih stvari (2005.)
Piše i TV te radio drame. S ruskoga prevodi prozu (Aksjonov, Berberova, Bunin, Jerofejev, Harms, Zoščenko, Pelevin, Aleškovski, Tokareva, Družnikov, Čehov, Gazdanov, Platonov, Stogoff, Vojnovič i dr.) i poeziju (Brodski, Tjomkina itd.). Više puta studijski boravila u Rusiji.
U suautorstvu i samostalno uredila je nekoliko tematskih brojeva Književne smotre (Ruska književnost v dijaspori, Teški dim, Šezdesete, Egzil/Emigracija/Novi kontekst, XX. stoljeće, Svjetska književnost, Rubovi, memorija: ruski emigranti u Hrvatskoj, Književnost u tranziciji, Sedamdesete).
Sastavila je dvojezično izdanje knjige o rusko-hrvatskim kulturnim vezama Hrvatska/Rusija (1999.) te zbornik Hrvatska i svijet (2002.).
Suautorica je dvotomne deskriptivne bibliografije Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima (I. 1981.; II. 1992.). Priredila za tisak integralnu verziju Dnevnika Dragojle Jarnević (2000.) te prevela i priredila memoare Irine Aleksander Svi životi jedne ljubavi (2003.).
Urednica je Biblioteke Književna smotra, članica redakcija nekoliko domaćih i stranih časopisa. Sudjelovala je na tridesetak međunarodnih znanstvenih simpozija.
Povremeno nastupa kao gostujući profesor. U domaćim i stranim stručnim publikacijama objavila je stotinjak radova o ruskoj književnosti. Suradnica je američke Encyclopedia of World Literature in the 20th Century i Dictionary of Literary Biography.
Više:
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima – DPKM
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
