Polazeći od ranih primjera poput bečkog Pratera ili perivoja u Laxenburgu, gdje su prostrane lovačke površine plemićkih obitelji učinjene javno dostupnima, preko vrtova na istočnim obroncima Bečke šume, te vrtnih površina u Schönauu, Brucku, Eisenstadtu i Göllersdorfu, tematski raspon izložbe seže do velikih pejzažnih vrtova obitelji Liechtenstein na sjeveru Donje Austrije i jugu Češke.
Izložba, osmišljena u okviru projekta Private Art Collections na primjeru dvjestotinjak slika, grafika, nacrta, karti, fotografija i skulptura ocrtava povijest i ljepotu tih vrtnih svjetova, odvodeći posjetitelja iz stresne svakodnevice u tišinu zelenih, rascvjetanih oaza.
Radovi Bellotta, Hackerta, Rebella, Waldmüllera, Alta ili Högera posreduju sveobuhvatnu sliku te kulturno-povijesne teme, tijesno povezane s filozofskim razmišljanjima aktualnim između 1760. i 1850.
Najvažniji pisac i filozof prosvjetiteljstva Jean Jacques Rousseau (1712–1778), čiji je poziv na "povratak prirodi" ujedno i lajtmotiv spomenutih tendencija oblikovanja vrtne arhitekture, prisutan je na izložbi portretnom bistom, radom poznatog francuskog klasicističkog kipara Jeana-Antoinea Houdona.
Među slikarskim highlightima izložbe nalaze se djela Jakoba Philippa Hackerta U dolini Roveto, te Pogled na veliku aleju u Prateru kod kavane Carla Schütza.
A kako tematiziranje tendencija preoblikovanja vrtova u engleskom stilu od 18. stoljeća nadalje ne bi bar posredno ostalo bez tračka aktualnosti, valja spomenuti i da su upravo engleski vrtlari u 19. stoljeću u Srednju Europu donijeli nogomet.
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
