|
| Samo navijač može projektirati stadion |
|
 |
|
| Otkako je proglašen i predstavljen pobjednički rad natječaja za novi stadion na Kajzerici, nisu prestale rasprave – o tome treba li nam uopće, o njegovoj originalnosti, o mogućoj cijeni… |
|
Sudionici rasprava uglavnom su oštro podijeljeni: ili im se Plavi vulkan, kako je projekt prozvan, jako sviđa ili im se uopće ne sviđa, a ovih je prvih za sada ipak više.
I u domaćim i u svjetskim okvirima dobro poznati i nagrđivani arhitekt Hrvoje Njirić, autor nagrađenog projekta, kaže da je bio potpuno svjestan da je takva forma riskantna i sa svojim je projektantskim biroom Njirić+arhitekti odlučio ići na take it or leave it varijantu.
Taj mu je stadion, kako kaže, do sada i profesionalno i privatno najvažniji projekt. Što će s njim dalje biti, ovisi prvenstveno o građanima koji će se o tome izjašnjavati na referendumu.
Njirić je zadovoljio sve pretpostavke koje su u njegovom dosegu da do realizacije dođe, što nam je razložio u razgovoru.
Zbog čega ste se odlučili za formu vulkana za stadion, odnosno za ponavljanje prirodnog oblika?
Naš projekt za stadion u radnom nazivu nije spominjao vulkan, već brijeg, odnosno poigravali smo se imenom grada – Zagreba – i brijega pa smo ga nazvali Za(breg) 2012.
| Stadion smo osmislili tako da bude što je moguće jeftiniji pa je i konstrukciju i formu diktirala cijena. Znali smo da nam je to jedina šansa da pobijedimo konkurenciju i da prije referenduma uđemo u koliko-toliko ravnopravnu borbu s Maksimirom | No, ta forma nije originalna, čak ni u domeni sportskih objekta jer je, recimo, sličan stadion u Meksiku Studija Massaud.
Dakle, mi smo se priklonili postmodernom postupku posuđivanja i pažljivo smo promatrali sve moguće sustave, trendove i tehnologije koje bi nam mogle poslužiti tako da je naš osnovni kreativni čin sinteza 'posuđenih' elemenata. Ako ćemo govoriti o originalnosti, onda je ona u toj sintezi.
A referirali smo se na mnoge izvore: od grčkih amfiteatara, kulturnog centra Oscara Niemeyera u Le Havreu, stadiona Stade de France u Francuskoj, spomenutog stadiona u Meksiku, čak i Turininog stadiona u Maksimiru pa sve do prirodnog svijeta.
kliknite za veći prikaz
Je li plava boja stadiona isključivo zbog Dinama?
Plava je boja tramvaja, zagrebačkog grba i Dinama, tako da je bila nezaobilazna. To se uklapa i u našu kreativnu metodu žongliranja na rubu banalnosti. Uvijek postoji opasnost previše direktnih i banalnih asocijacija, ali se volimo tim poigravati.
Stadioni se uglavnom rješavaju kao veliki objekti unutar zatečene topografije, dok se vašim stadionom proizvodi nova topografija.
Naša osnovna teza i jest bila da stadion nije kuća, već topografija, a tu smo tezu bazirali na višestoljetnom iskustvu grčkih amfiteatara, koji su uvijek bili uklopljeni u pejzaž. Naravno, ovdje je u pitanju artificijelna topografija.
S obzirom da je 'prikrivate', očito Vam nije bila važna estetika konstrukcije koja se kod stadiona često ističe?
Većina stadiona bazira svoju ekspresivnost na atraktivnoj i ambicioznoj konstrukciji. To vidimo na primjerima od Turininog stadiona u Maksimiru pa do najnovijeg stadiona u Pekingu.
Mi smo se priklonili antitrendovskom pristupu i odlučili da se konstrukcija neće vidjeti. Ta je odluka proizašla iz jednostavnog razloga – imperativa što niže cijene stadiona.
| Priklonili smo se postmodernom postupku posuđivanja i pažljivo smo promatrali sve moguće sustave, trendove i tehnologije koje bi nam mogle poslužiti – od grčkih amfiteatara, kulturnog centra Oscara Niemeyera u Le Havreu, stadiona Stade de France u Francuskoj, stadiona Studija Massaud u Meksiku, čak i Turininog stadiona u Maksimiru | Ako se konstrukcija ne vidi, onda može biti ''ružna'', jednostavna i vrlo tipizirana, a njena osnovna svrha pridržavanja tribina će jednako biti ispunjena.
Naša je betonska konstrukcija pokrivena aluminijskim pločama na koje dolazi reciklirana guma. Ta se guma koristi za dječja igrališta i za atletske staze, a dobiva se reciklažom automobilskih guma.
Dakle, stadion smo, kao i svojedobno projekt za Muzej suvremene umjetnosti, osmislili tako da bude što je moguće jeftiniji pa je i konstrukciju i formu diktirala cijena.
Znali smo da nam je to jedina šansa da pobijedimo konkurenciju i da prije referenduma uđemo u koliko-toliko ravnopravnu borbu s Maksimirom.
Ekonomičnost se očituje i u rješenju krovišta. Uglavnom se radi čelično krovište, a od pojave britanskog high-techa arhitekti rade i cijele stadione od čelika.
Osim što je to već viđeno, jako je i skupo. Jer, radi se o masivnim, teškim čeličnim nosačima, a cijena čelika se u prvom redu računa po težini pa što je konstrukcija lakša, to je i jeftinija.
Zbog toga smo umjesto teških nosača odlučili upotrijebiti čelične sajle. I tu se opet vraćamo na postmoderni postupak posuđivanja: sajle koje mi koristimo su one koje nalazimo na žičarama. Što se tiče pokrova, umjesto stakla ili plastike mi smo se opet odlučili za jeftiniji i lakši materijal, a to je tekstil.
Radi se o tekstilu koji se zna koristiti za nadstrešnice kolodvora ili aerodroma, a sličan je kamionskim ceradama. Tim se osim novca štedi i vrijeme jer se ta konstrukcija vrlo brzo skroji i postavi.
kliknite za veći prikaz
I pomične, središnje krovne konstrukcije su jako skupe. Jeste li se zbog prihvatljivije cijene odlučili i na otvaranje i zatvaranje stadiona balonom?
Projektnim zadatkom je traženo da se u prvoj fazi natkrije gledalište, dok bi se teren natkrio u drugoj fazi. Stadioni uglavnom imaju pomične krovove, koji opet imaju svoju težinu, što ne bi išlo na našu laganu konstrukciju.
Tako smo se dosjetili balona napunjenog helijem, koji bi čeličnim sajlama bio pričvršćen za središnji prsten konstrukcije i vrlo lako bi ga se moglo kontrolirati. Kada lebdi tik iznad prstena, onda štiti od kiše i istovremeno omogućava provjetravanje stadiona.
A kada je na višoj poziciji – desetak ili dvadesetak metara u zraku – onda postaje samostalni element, kao "privatni oblak" tog brda ili vulkana. A ujedno je i marker ili landmark, koji se vidi iz udaljenijih dijelova grada te se na njemu može ispisivati rezultat utakmice ili promidžbene poruke.
I njegova se boja može mijenjati pa može biti crveno-bijeli kada na stadionu igra reprezentacija.
Čemu služe otvori na fasadi?
Tim kružnim otvorima dinamizira se pročelje, a služe za provjetravanje garaža koje su na najnižoj razini, zatim osvjetljavanje foyera i prilaza tribinama, dok se na višim etažama njima kadriraju neke gradske vizure kao što su Sljeme i Katedrala. Recimo da je to mali hommage Turini i njegovom 'stadionu s pogledom'.
Znate li kolika bi mogla biti okvirna cijena stadiona?
Ne znam, to će se ubrzo izračunati. No, odgovorno tvrdim da se jeftiniji stadion od našega ne može napraviti, i to zbog elemenata koje sam nabrojao: jednostavne i pokrivene konstrukcije, krovišne konstrukcije i balona umjesto pomičnog središnjeg krova.
Gradonačelnik Milan Bandić je naveo dva osnovna kriterija prema kojima će se odlučivati koji će se stadion graditi: cijenu i izvedivost. Financijski dio ste argumentirali, a kako stoji stadion s izvedivošću?
Nema neke velike nepoznanice što se tiče izvedbe. To je zapravo jednostavan i relativno 'primitivan' objekt, puno jednostavniji od neke bolnice ili, recimo, Gradske knjižnice koju radimo u Rijeci.
Sve što je vezano za gledalište naslanja se na vrlo primitivnu tehnologiju i to može izvesti bilo koja naša tvrtka. Čelične sajle su nešto zahtjevnije, jer nisu primjenjivane na stadionima, no princip njihova funkcioniranja je poznat pa ni to ne bi trebalo biti tehnološki nedokučivo.
Najveća nepoznanica je balon, no on je ionako predviđen za drugu fazu pa sam siguran da bi se do tada našlo dovoljno tvrtki koje bi znale to tehnološki riješiti.
Često spominjete da ste Dinamov navijač. Mislite li da je bitno da projektant stadiona ima navijačko iskustvo?
Još bih uvjetno mogao prihvatiti tezu da crkvu može raditi netko tko nije vjernik, ali stadion ne može raditi netko tko nije navijač.
Zbog moje vezanosti za Maksimir razumijem Bad Blue Boyse, ali mislim da je manje zlo da zajedno pokušamo nešto napraviti, nego da nam projekt za stadion od negdje 'sleti' i predstavi nam se kao gotova činjenica.
Znači li to da biste surađivali s Bad Blue Boysima?
Pa da, recimo na artikulaciji sjeverne tribine. Tribine su u kontinuiranom krugu, a za navijače sa sjevera je bitno da znaju gdje počinju sjeverne tribine, a gdje počinju južne na kojima je, recimo, Torcida. Postoji čitav niz takvih stvari koje u ovoj fazi projekta još nisu definirane.
Stadion često predstavlja urbanističko-arhitektonski problem. Kakav je vaš prijedlog urbanizacije tog područja?
Zdanja koja prelaze određenu veličinu i stupaju u Koolhaasovu kategoriju 'bigness' (ogromnost) postaju značajni generatori razvitka i novog urbaniteta.
Razmišljajući o toj, zapravo najvrednijoj i najreprezentativnijoj lokaciji u gradu, uzeli smo u obzir natječaje koji su je dodirivali u zadnjih dvadesetak godina – natječaj za glavnu gradsku os, natječaj za hrvatsku Vladu, natječaj za Muzej suvremene umjetnosti...
Dakle, razmišljali smo o cjelovitom prostoru, o takozvanom zagrebačkom heksagonu. I umjesto insistiranja na glavnoj gradskoj osi, predložili smo da se afirmira potez u širini Lenucijeve potkove – s istoka omeđen tom glavnom osi, a sa zapada produžetkom Sveučilišne aleje.
Na tom bi potezu trebale doći reprezentativne javne institucije, kao što je to nekoć bilo na području Potkove. Prostor heksagona je idealan i za razvoj takozvanog 'Central Business Districta', dakle poslovnog središta.
A Sveučilišna bi se aleja novim pješačkim mostom preko Save produžila do stadiona i postala bi 'nova Maksimirska' – otvoreni dnevni boravak za navijače koji se približavaju stadionu.
| Ako su Splićani prihvatili Poljud, možemo i mi Kajzericu |
Kako komentirate gradonačelnikovu izjavu da Gradsko poglavarstvo ima pravo odabrati i drugonagrađeni ili trećenagrađeni natječajni rad?
Gradsko poglavarstvo apsolutno ima pravo na svoje stavove, ali postoji stručna procedura u odabiru radova. No, ne brinem se za to, jer smatram da će svaka dvojba nestati kada se saznaju cijene. Ako smo cijenom prihvatljiviji od maksimirske varijante, onda valjda nemamo više o čemu razgovarati.
Koje su prednosti lokacije na Kajzerici?
Kao prvo, FIFA i UEFA će za taj stadion dati dozvole, a za Maksimir neće, i to je osnovna prednost. Kao stanovnik Maksimira i navijač Dinama uvijek sam bio za to da stadion tamo ostane.
Međutim, ako se u Maksimiru ne mogu igrati međunarodne utakmice, onda nemamo izbora. A Maksimir se ni infrastrukturno ni sigurnosno ne može opremiti kako treba i okolnosti nas tjeraju da pronađemo drugu lokaciju.
I mnogi jaki klubovi su se odlučili na promjenu lokacije stadiona – Arsenal, Liverpool, Bayern – pa bi se i navijači Dinama vjerojatno naviknuli na Kajzericu.
Da, primjeri iz svijeta nam pokazuju da su klubovi posegnuli za novom lokacijom i suvremenom koncepcijom stadiona. Ne trebamo čak ići ni dalje od Splita da se uvjerimo da se stara lokacija može preboljeti.
Splićani su s Poljudom započeli novu tradiciju pa ako su mogli oni, sigurno možemo i mi. |
Pogledajte fotogaleriju Plavog vulkana
|
|
Razgovarala: Barbara Matejčić
|
| 15.05.2008. |
|
 |
|
|
|
| | |
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
