Novi bi pravopis trebao biti potpuno usklađen s jezičnim rješenjima koja je u protekle dvije godine izglasalo Vijeće kojim predsjeda akademik Radoslav Katičić. Točnije, očekuje se da će donošenjem novog pravopisa s rješenjima ne ću, grješka, zadatci iz hrvatskog jezika biti istisnuti neću, greška i zadaci.
Ministar Dragan Primorac rekao je Jutarnjem da, zbog konsenzusa postignutog oko niza jezičnih pitanja, jezikoslovci okupljeni u Vijeću očekuju da bi se novi pravopis mogao izraditi u vrlo kratkom roku.
Krajnji rok za donošenje jedinstvene pravopisne norme je ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Za primjenu rješenja koja će donijeti novi pravopis Ministarstvo će, kaže Primorac, dati prijelazno razdoblje od najvjerojatnije dvije godine, a nakon toga će ga obavezno koristiti sve obrazovne institucije, a očekuje se i mediji.
Službeno rješenje za korištenje u školama trenutačno ima Babić-Finka-Mogušev Pravopis iz 1994. Uz njega je Ministarstvo 2005. za korištenje u školama preporučilo i Hrvatski školski pravopis koji je dokinuo dvojnosti i prema kojem je jedino ispravno pisati ne ću, grješka, strjelica, napitci, zadatci, gubitci, otpadci, grjehota...
Iako je najavio da će nova generacija udžbenika usklađenih s HNOS-om biti pisana prema jedinstvenom pravopisu, ministar Primorac kaže da je zadovoljan jer će čak dvije trećine novih osnovnoškolskih udžbenika koje će ove godine otkupiti država, a koji bi se u školama trebali koristiti sljedeće četiri godine, biti lektorirana prema Hrvatskom školskom pravopisu, koji je najbliži preporukama Vijeća.
Vijeće je, podsjeća Jutarnji, u prosincu 2005. preporučilo da se "neću" piše isključivo odvojeno. Odluka je donesena većinom glasova na prijedlog akademika Radoslava Katičića.
Za rastavljeno pisanje "ne ću" glasalo je sedam članova Vijeća, dvojica su bila protiv (prof. dr. Ivo Pranjković i prof. dr. Josip Božanić), a dvojica suzdržana (akademik Mislav Ježić i prof. dr. Mile Mamić).
Obrazlažući zašto bi "ne ću" trebalo pisati odvojeno Katičić je izjavio da je to hrvatska tradicija, odnosno da je sastavljeno pisanje "neću" propisao tek Novosadski pravopis 1960. godine.
Nekoliko dana nakon toga premijer Ivo Sanader javno se izjasnio da on neće pisati "ne ću". Međutim, rješenje koje je donijelo Vijeće ostalo je na snazi i ono bi trebalo biti ugrađeno u novi pravopis, jednako kao što bi u budućnosti jedino ispravno bilo pisati sudci, predci, istrjebljenje, grješka i sl.
Na pitanje što će biti s Pravopisom Matice hrvatske, koji se upravo završava, Primorac je rekao da će za upotrebu u školama biti odobren svaki pravopis koji slijedi jezična rješenja koja je odobrilo Vijeće.
"Jezik je živ i dinamičan i on se ne može mijenjati preko noći političkom odlukom. Samo je struka ta koja može donijeti odluku i zato je najveći iskorak i napravljen osnivanjem Vijeća koje je do sada riješilo većinu pravopisnih dilema, a mogu reći da se kroz raspravu pokazalo da je razlika među jezikoslovcima manja nego što se to u javnosti mislilo", rekao je ministar Primorac.
Za primjer je naveo Njemačku u kojoj je, rekao je, nakon 10 godina prepirki na preporuku sličnog vijeća 2006. donesen novi pravopis.
"I Nijemci su imali dvije godine kao prijelazni period. Danas rješenja iz novog pravopisa koristi većina medija, uključujući i novinske agencije, a prihvatio ga je i najveći izdavač udžbenika", rekao je Primorac Jutarnjem.
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
