Slavni muzej Ermitaž objavio je nestanak 221 umjetnine, uključujući dragulje i drugi nakit, vrijedne oko 5 milijuna dolara, čime je dodatno naglašena slaba sigurnosna situacija u ruskim muzejima.
Muzej u Sankt Petersburgu, čiji je glavni dio smješten u grandioznoj Zimskoj palači ruskih careva ponad Neve, objavio je da su lopovi predmete iznijeli uz pomoć muzejskog osoblja te da je čitava akcija najvjerojatnije trajala godinama.
Sve u svemu, muzej je objavio malo detalja, navodeći samo da je nestanak umjetnina otkriven prilikom rutinske inventure, koja je počela u listopadu prošle, a završila krajem srpnja ove godine.
Objavljeno je da je odgovorna kustosica, zadužena za većinu zbirki u kojima se dogodila krađa, iznenada umrla na radnom mjestu kad je počela inventura te da su njezini kolege na kraju otkrili da im nedostaje "nešto vrijednih umjetnina".
Muzej niti je objavio ime kustosice niti je dao više podataka o tome kako je i kada točno umrla.
"U toj stvari ima mnogo čudnih aspekata, no, nažalost, nema nikakve sumnje da se dogodila uz sudjelovanje muzejskog osoblja", navodi se u muzejskom priopćenju.
Također su izjavili kako su pokušavali modernizirati sustav nadzora posjetitelja i osoblja, ali priznaju da veći dio objekta nije pod punim nadzorom.
Mnoge od više od 1000 soba, u kojima se čuva više od 3 milijuna umjetnina, nemaju adekvatnu ventilaciju ni nadzorni sustav, a muzejsko je osoblje više puta prisiljeno otvarati prozore kako bi ušlo malo svježeg zraka.
Ogromnu kolekciju Ermitaža, koja uključuje starine, primijenjenu i Zapadnu umjetnost, svjetski poznate zbirke impresionista i flamanskih majstora... utemeljila je 1764. Katarina Velika.
Boris Borjaskov, šef Rosonkhrankulture, federalne agencije zadužene za zaštitu ruskog kulturalnog naslijeđa, kaže da je pljačka još jedan znak niske razine sigurnosti u muzejima i drugim kulturnim institucijama.
"Nažalost, pljačka u Ermitažu nije prvi takav događaj u kojem predmeti i dokumenti nestaju iz arhiva i muzeja, koji bi trebali biti kolijevka naše kulture", rekao je Borjaskov.
"Sve to pokazuje slabu brigu za zaštitu naše kulturne baštine", rekao je.
Dobar dan, nešto za prijaviti? Državno financiranje ruske kulture umrlo je s raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine, kulturne institucije nalaze se u kroničnoj besparici, a nisu rijetki ni izvještaji o većim ili manjim krađama.
Godine 2001. je u Ermitažu usred dana iz okvira izrezana slika Bazen u haremu francuskog slikara Jeana-Leona Jeromea iz 19. stoljeća.
Pet godina nakon toga, carinski su službenici u Sankt Petersburgu zaustavili ruskog turista na putu za New York s tri kovčega puna starih knjiga, rijetkih crteža, poštanskih maraka i dokumenata koje su potpisali Petar Veliki i drugi ruski carevi.
Neke od pronađenih knjiga imale su pečat Carska knjižnica Ermitaž, a čitav je teret procijenjen na milijune dolara.
Iste je godine bivši oficir ruske armije iz moskovske Javne povijesne knjižnice posudio 200 knjiga velikog formata uvezanih u kožu i vrijednih oko 2 milijuna dolara.
Direktor Ermitaža na presici
Sjaj i bijeda suvremene Rusije Direktor Ermitaža Mihail Pjotrovski rekao je dan nakon što je otkrivena krađa da je najgore što nijedan od tih predmeta nije bio osiguran.
Pjotrovski kaže da je od više od tri milijuna umjetnina tek nekoliko stotina predmeta registrirano i elektronički katalogizirano, a da sam muzej na osiguranje godišnje potroši tek 750.000 dolara.
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
